Linkovi

Ko zaradjuje minimalnu nadnicu u Americi?


Američkim zakonom je većini radnika, još od 30-tih godina prošlog veka garantovana minimalna nadnica. Minimalac u poslednjih 9 godina nije povećavan, a demokrate u Kongresu – uoči novembarskih izbora - kažu da je vreme da se minimalac poveća.

Ko zaradjuje minimalnu nadnicu u Americi? Restoranski i hotelski radnici, čuvari, prodavci zaradjuju minimalac od pet dolara i 15 centi za sat, što je uspostavljeno još 1997.godine. Medjutim, demokrate u Kongresu kažu a da ta cifra nije usklađena sa realnošću i vremenom. Džared Bernstin radi u Institutu za ekonomsku politiku.

On kaže da je Uloga zagarantovane minimalne zarade - da obezbedi skromnu platu za najslabiej plaćene radnike, od kojih su neki najmanje privilegovani u Američkom društvu. Medju njima disproporcionalno najviše ima pripadnika manjina“ – kaže Bernstin.

Institut za ekonomsku politiku predvidja da će se povećanje minimalca odnositi na oko 15 miliona od oko 150 miliona radnika. Samo nekoliko miliona zaposlenih kao jedini prihod prijavljuje dohodak od poslova koji plaćaju prema minimalcu. Viliam Niskanen je predsednik vašingtonskog instituta Kejto. On se protivi povećanju minimalne nadnice, jer smatra da je to loša ekonomska politika.

”Time se povećava cena angažovanja nisko-kvalifikovanih radnika. To navodi poslodavce da učine dve stvari. Jedna je da uposle još manje kvalifikovanu radnu snagu, a druga je da ekonomišu drugim vrstama kompenzacije i radnih uslova“, kaže Niskanen.

20 saveznih američkih država imaju minimalac viši od pet dolara i 15 centi za sat. Džared Bernstin smatra da to nije plata sa kojom danas može da se živi.

”Ekonomija izgleda savršeno ako se posmatra iz velike visine, ali na zemlji postoje problemi. Bruto nacionalni proizvod je prilično jak, a to je mera ekonomskog rasta. Rast produktivnosti je skoro savršen. Medjutim, plate onih koji su u donjoj polovini prihodne lestvice se nisu menjale godinama, bez obzira na rast inflacije.“

Bernstin ne veruje da bi podizanje minimalne nadnice rezultiralo gubitkom radnih mesta. On smatra da je zaposlenost porasla nakon poslednjeg povećanja minimalca 1997.godine.

”Nikada nismo videli takve efekte. To je argument bez pokrića“, kaže Bernstin.

Viliam Niskanen sada kaže da je poboljšanje edukacije u porodicama sa niskim primanjima, bolji način za borbu protiv siromaštva nego što je to podizanje minimalne cene rada.

”Sjedinjene Države potroše daleko više za obrazovanje u državnim školama no bilo koja država na svetu. A teks smo petnaesti ili dvadeseti u medjunarodnim testovima iz čitanja i matematike. To su veoma loši rezultati državnih škola u odnosu na druge zemlje“, kaže Niskanen.

Demokrate koriste problem niskog minimalca da bi profitirale na novembarskim kongresnim izborima. Nedavno, pretili su i da će blokirati planirano povećanje plata kongresmeninam, ukoliko republikanci ne popuste. demokrate kažu da su plate zakonodavaca, od poslednjeg povećanja minimalne nadnice, porasle za čak 32 hiljade dolara.

XS
SM
MD
LG