Linkovi

Izrael i američka inostrana politika


Nedavno su dvojica američkih istaknutih akademika objavila istraživanje o bliskim vezama Amerike sa Izraelom što je izazvalo oštru debatu oko uloge koju Izrael igra u američkoj politici. Saradnica Glasa Amerike Jela de Frančeski pozabavila se tim kontroverznim pitanjem:

Džon Meršhajmer sa univerziteta u Čigaku i Stiven Volt sa Harvarda kažu da, kako ga karakterišu, ”izraelski lobi“, ima ogromni uticaj na američku inostranu politiku na Bliskom istoku. U odlično dokumentovanom i vrlo kontroverznom radu na tu temu - oni iznose argument da dobro organizovani zagovornici izrealski interesa uobličavaju kongresne zakone i predsedničke odluke koje se odnose na Izreal.

Profesor Volt tvrdi da to nije uvek u nacionalnom interesu Sjedinjenih Država. Maršhajmer i Volt definišu ”izraelski lobi“ kao labavu koaliciju uticajnih pojedinaca i pro-izraelskih grupa, koje nisu sve jevrejske. Medju njima je, prema profesoru Voltu, najvažniji ”Američko izraelski odbor za odnose sa javnošću“ poznat kao AIPAC.

”Cilj AIPAK-a je da obezbedi da ništa ne ometa američku podršku Izraelu. Bez obzira na akcije Izraela, oni nastoje da obezbede da Sjedinjene Države i dalje pružaju milijarde dolara pomoći svake godine. To obuhvata i doprinose kampanji kongresmena koji se zalažu za tu agendu, što nije slučaj sa kampanjama kongresmena koji su vidjeni kao nepouzdani. AIPAC je u tome posebno uspešan, dobro organizovan i neumoran.“

Kao rezultat, dodaje Stiven Volt, američka vlada pruža Izraelu svake godine stranu pomoć u vrednosti od blizu tri milijarde dolara - što je najveća pomoć koju prima bilo koja država - kao i diplomatsku podršku u pregovorima sa Palestincima i drugima na Bliskom istoku. Neke jevrejske organizacije, poput Lige protiv narušavanja ugleda, sa sedištem u Njujorku, iznose argument da ovi bliski odnosi služe američkim nacionalnim interesima i ukazuju na široku podršku američke javnosti Izraelu. Abraham Foks direktor te lige navodi:

”U poslednjih 50 do 60 godina američki narod je na dvostranačkoj bazi, mada se možda ne slaže sa svakim potezom, podržavao Izrael zbog njegovog demokratskog procesa i zapadnih vrednosti. Apsurdno je poverovati da je za to zaslužna jedna grupa Jevreja koja kontroliše elemente Kongresa, vlade i medija.“

Foks ističe da AIPAC funkcioniše poput svake druge lobističke grupe u zemlji. Pored toga, kako kaže Morton Klajn -- predsednik Cionističke organizacije Amerike, najstarije pro-izraelske grupe osnovane 1897.godine -- sledbenici Izraela nisu toliko moćni koliko profesori Meršhajmer i Volt tvrde.

”Izraelski lobi, recimo, nije bio uspešan u mnogim instancama tokom protekle decenije, kao na primer u pokušaju da se američka ambasada preseli u Jerusalim. Oni takodje nisu uspeli da zaustave Mapu ka miru koja je, po nama, štetna i za Ameriku i za Izrael....“

Neki drugi -- mada podržavaju Izrael -- smatraju da ima istine u Meršhajmerovom i Voltovom argumentu. Istoričar Toni Džad sa Njujorškog univerziteta kaže da aktivnosti tog lobija povremeno nisu u interesu Izraela.

”Ćutanje o nekim temama, kakvo ovaj lobi sprovodi u Americi, umanjuje internu kritiku čak i o stvarima koje Amerika zvanično ne odobrava, poput izgradnje naselja na okupiranim teritorijama. To je loše za Ameriku, jer stvara percepciju da ona bezuslovno podržava Izrael u medjunarodnim pitanjima. To je takodje loše za Izrael. Postoje mnogi Izraelci koji veoma kritički gledaju na akcije svoje vlade, a koje izraelska vlada neutrališe argumentom: ”Amerikanci se izgleda slažu, zašto bismo slušali domaće kritičare?“

Profesor Džad dodaje:

”Razlog zbog kojeg se o mnogim pitanjima koje su Meršhajmer, Volt i drugi pokrenuli ne čuju u široj javnosti, je po meni to, što postoji preuveličani ali realni strah od toga da ćete biti proglašeni anti-izraleski nastrojenim. A ako ste protiv Izraela to znači da ste na neki način i anti-semit.“

Toni Džad i drugi posmatrači dodaju da je iskrena i otvorena diskusija o brojnim faktorima koji uobličavaju američku inostranu politiku intengralni deo američke demokratije. Stoga se debata o Meršhajemerovom i Votovom članku verovatno neće uskoro završtiti.

XS
SM
MD
LG