Linkovi

Takozvane virtuelne biblioteke niču na sve strane


Roboti već prave automobile i kompjutere, istražuju svemir i čak pomažu hirurzima u operacionim salama. Sada, medjutim, roboti pomažu i da se celokupne zbirke biblioteka postave na internet, što pojmu “brzo čitanje” daje potpuno novo značenje.

Duboko u podrumu biblioteke univerziteta Stenford, sakriven medju tomovima Šekspirovih i Homerovih dela, nalazi se najbrži čitač na kampusu.

Robot je proizveden u Švajcarskoj, a može da skenira i do hiljadustranica na sat. Robot sam okreće stranice i čak duva u njih da bi ih razdvojio ukoliko su slepljene. Glavni bibliotekar na Stenfordu, Majkl Keler, kaže da robot ima ogromnu listu knjiga za čitanje.

“Moj cilj je da vidim koliko od ukupno oko osam miliona knjiga koje imamo bi mogli da učinimo dostupnim na internetu, ako ih digitalizujemo,” kaže Keler.

Do sada je prebacivanje knjiga na internet bilo veoma spor posao koji su obavljali studenti, ili posebno angažovani radnici za niske nadnice, u stranim zemljama.

“Sada imamo mogućnost da učinimo dostupnim mnogo veči broj knjiga na sasvim drugačiji način,” kaže Keler.

Takozvane virtuelne biblioteke niču na sve strane.

“Najpoznatiji je pretraživač knjiga firme Google, koji omogućava korisnicima da besplatno pregledaju odlomke iz knjiga iz nekoliko velikih biblioteka, medju kojim je i biblioteka Stenforda.

Druga firma, Ebrary, omogućava korisnicima da za pretplatu pretražuju knjige, mape, naučne radove, pa i muzičke note. Pored toga, kompjuteri mogu da pretražuju sadržinu tih knjiga i dokumenata.

“Možemo da pretržujemo tekstove knjiga na osnovu digitalnog skeniranja. (Na primer, ako tražimo reč “ljubav” u ovom Šekspirovom delu, mnogo ćemo je brže naći nego kada bi morali da pročitamo celu knjigu.)”

Pored toga, postoji i druga velika prednost. Digitalizovane stare knjige i zapisi nisu više u opasnosti da budu oštećeni ili uništeni. Skeniranje će trajati godinama samo u biblioteci univerziteta Stenford. Pomislite samo na milione i milione knjiga širom sveta koje će biti dostupne na kompjuterskim monitorima brzinom kojom roboti budu mogli da ih pročitaju.

XS
SM
MD
LG