Predstavnici zemalja članica Savjeta bezbjednosti UN na današnjoj sjednici su prvi put - osim o situaciji na Kosovu - informisani i o toku direktnih pregovora Prištine i Beograda koji su pokrenuti u februaru ove godine u Beču.
Razmotren je izvještaj generalnog sekretara UN Kofija Anana u kojem se zaključuje da su, i pored određenog progresa u tim pregovorima, pozicije dvije strane udaljene i da je kompromis krucijalan.
Na sjednici je ponovo naglašena obaveza vlasti u Prištini da primjenom demokratskih standara zaštiti i integriše manjinske, nealbanske zajednice, rečeno je da odluka o statusu Kosova još nije donijeta, da je moguće doći do kompromisa u pregovorima o decentralizaciji, a Beograd još jednom pozvan da ohrabri kosovske Srbe da učestvuju u političkom životu Kosova.
Odlazeći šef UNMIK-a, Soren Jesen-Petersen, obavijestio je Savjet bezbjednosti kako je došlo do suštinskog napretka u implementaciji demokratskih standarda i da se ukupno stanje na Kosovu poboljšalo nakon promjene rukovodstva u privremenim institucijama.
“Ipak, moramo da prihvatimo da je situacija u kojoj se nalaze kosovski Srbi i dalje teška, ali glavni razlog za to je kontinuirani poziv Beograda kosovskim Srbima da bojkotuju kosovske institucije”
Protivno navodima šefa UNMIK-a, da je bezbjednosna situacija stabilna sa malobrojnim međuetničkim incidentima, predstavnica vlade Srbije, Sandra Rašković Ivić, kazala je da bi se "prije moglo reći da proklamovani cilj medjunarodne zajednice - da Kosovo bude stabilno, demokratsko i višenacionalno društvo nije ni blizu ispunjenja".
Rašković Ivić smatra da je "izuzetno važno da kosovski Srbi aktivno učestvuju u političkom životu Kosova", ali jedino pod uslovom da se omogući da "njihovo učešće bude svrsishodno, da ne služi samo kao dekor i da se spriječi majorizacija Srba".
Šef UNMIK-a je pozdravio tu najavu Sande Rašković i dodao:
“Predlažem da Srbima dozvolimo da učestvuju i da sami procijene da li je njihovo učešće svrsishodno.”
Sjednici Savjeta bezbejdnosti UN prisustvovao je, bez prava da učestvuje u diskusiji, i kosovski premijer Agim Čeku. On je nakon sjednice na zajedničkoj konferenciji za novinare sa šefom UNMIK izrazio zadovoljstvo konstatacijom ukupnog poboljšanja situacije na Kosovu, ističući da su pred njegovom vladom i dalje izazovi implementacije standarda i posebno – integracije srpske manjine.
“Mi takođe mislimo da situacija u kojoj su kosovski Srbi nije dobra. Savjet bezbjednosti je jasno uočio i mi prihvatamo odgovornost za dobro svih stanovnika. Ali odgovornost za uključivanje kosovskih Srba snosi Beograd, koji ih u tome spriječava. Vlada Kosova je spremna, želi i hoće da o kosovskim Srbima brine kao i o svim ostalim stanovnicima Kosova”
Na Sjednici je ponovljeno da status Kosova nije unaprijed određena, ali da će se rješavati u skladu sa smjernicama koje je utvrdila međunarodna Kontakt grupa.
Predsednica Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju, Sanda Rašković saopštila je kako je Beograd, baš kao i politička i najšira javnost u Srbiji uvjerena da rješenje za Kosovo mora da bude nađeno u pregovorima i da ne smije biti nametnuto.
Od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih Nacija Beograd očekuje da tome presudno doprinese u duhu Rezolucije 1244, sa nedvosmislenom potvrdom suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije i u skladu sa osnovnim principima Svjetske organizacije.
“Prostor kojim raspolaže izaslanik UN za statusne pregovore, Marti Ahtisari, nije širok - ali mogućnost za kompromis ipak postoji. Rješenje se nalazi negdje izmedju stanja na Kosovu kakvo je bilo do 1999. godine i nezavisnosti. Nezavisnost, nije kompromis, nezavisnost je samo potpuno povladjivanje jednom od dva stanovišta".
Rašković Ivić je naglasila je da se Srbija protivi svakom prekrajanju granica i da bilo koje rješenje koje jednu stranu čini dobitnikom a drugu gubitnikom, nije dobro.
Predstavnik Rusije, Vitalij Ćurkin, je kazao da argunmenti da će Priština nakon nezavisnosti Kosova brže implementirati demokratske standarde nisu dokazani. Potrebno je naći kompromis, a međunarodni medijatori trebalo bi da budu upravo to, a ne da se svrstavaju na neku od strana, kazao je predstavnik Rusije.
“Rješenje statusa pokrajine biće univerzalno i imaće uticaj na rješavanje sporova u drugim konfliktnim područjima. Zato je važno da se stauts riješi kroz pregovore, a ne unilateralnim nametanjem rješenja.”
Osim toga – smatra predstavnik Rusije – zadavanje rokova za određivanje kosovskog statusa je kontraproduktivno.
Predstavnik Sjedinjenih država rekao je se mora učiniti sve da bi se došlo do sporazumnog rješenja, ali se nije saglasio sa ruskim kolegom u pogledu određivanja rokova – ističući da bi rješenje trebalo naći do kraja ove godine.
“Svako dalje odlaganje produžilo bi nestabilnost, kako je to primjetio i izaslanik generalnoig sekretara UN.”
Predstavnik Austrije je, i u ime EU, naglasio da je primjena demokratskih standarda, posebno onih u vezi sa povratkom, pravima manjina i zaštitom kulturne baštine, najvažnija za evropsku budućnost Kosova. Evropska unija očekuje da Priština i Beograd dođu do sporazumnog dugoročnog rješenja, koje promoviše multietničko društvo i u čijoj će implementaciji Evropa imati značajnu ulogu.
“Evropska unija je spremna da po određivanju statusa preuzme odgovornost i pojača svoju ulogu – posebno u oblasti djelovanja policije, vladavine zakona i ekonomije, kako bi podržala Kosovo u ostvarivanju evropske perspektive.”
Nakon današnje sjednice Savjeta bezbjednosti, trebalo bi, prema najavi izaslanika UN Martija Ahtisarija, sredinom ili krajem jula, očekivati i otvaranje direktnog dijaloga Prištine i Beograda o budućem statusu Kosova.
