Linkovi

Prolazni masovni hirovi u pop-kulturi pojavljuju se i nestaju


Neki proizvodi ili trendovi brzo postanu popularni, ali brzo i nestaju iz masovne upotrebe. Dok su te prolazne pasije ponekad bezazlene i zabavne, u drugim slučajevima mogu da budu skupe pa čak i opasne – ako je reč o novim trendovima u menadžementu, prosveti, nauci ili medicini.

Kada je Džoel Best bio dete krajem 1950-ih, svako dete u njegovom kraju moralo je da ima novu igračku zvanu hula-hup.

«Hula-hupje bio popularna igračka u Americi, prodavana u milionima komada... Stigli su na scenu i nestali u razmaku od četiri do pet meseci. To je svojevrsni prototip prolazne mode. Vezan je za decu, jeftin je i ne traje veoma dugo.»

Kao sociolog, Džoel Best je oduvek bio zainteresovan da prouči fenomen prolazne mode. Autor knjige «Aktuelnost meseca – zašto pametni ljudi padaju na prolazne hirove» kaže da čak i stručnjaci ne mogu da predvide koji je trend ili proizvod značajan, a koji samo – prolazna moda.

«Ako pogledate istoriju, možete videti razne primere gde su ljudi imali potpuno pogrešna predvidjanja. Nekad bi rekli da je nešto samo prolazni hir, da bi se ispostavilo da je reč o trajnoj promeni. 1950-ih, ljudi su rekli da rokenrol muzika neće dugo trajati. Ljudi su govorili da je ručni časovnik samo prolazna moda, a pokazalo se da su postali izuzetno popularni i ostali u upotrebi. Preteče kasetofona, kao i voki-toki za gradjanski opseg ... u svoje vreme su bili noviteti za koje se verovalo da će uneti značajne promene, a ispostavilo se da nisu bili dugog veka.»

Profesor biznisa na univerzitetu Kolumbija, Erik Ejbrahamson, kaže da nije teško videti kako započinje prolazni trend. Imitiranje slavnih ličnosti je glavni razlog za brzo širenje nove mode.

«Ljudi vide neku poznatu ličnost da nešto nosi, i oni zaista prate šta nose zvezde, žele da to imaju. A njih počnu da kopiraju i ostali. Drugi razlog je što ljudi imaju neutoljiv apetit za modernim i novim. Oni uvek traže novu «kul» i «specijalnu» stvar.

Ejbrahamson kaže da se primeri prolaznih hirova mogu videti na svakom koraku.

«Nedavno je medju decom nastala pojava popularnih reči. Jedan klinac počne da koristi neku reč, drugi slede njegov primer i ubrzo mnogi upotrebljavaju tu istu reč. Prolazna moda postoji i u medicini, ponekad. Na primer, svi lekari počnu da daju dijagnozu odredjene bolesti ili koriste isti lek. Postoje hirovi i u finansijama, kada svi odjednom počnu da kupuju istu vrstu deonica.»

Neki svojevremeno veoma popularni obrazovni programi i politike pokazali su se običnom prolaznom modom bez trajne vrednosti. Ejbrahamson kaže da isto važi za pojedine inovacije u svetu biznisa i menadžmenta.

«Primer je program menadžmenta totalnog kvaliteta (TQM), koji u velikoj meri potiče iz auto-industrije. Kada je postao moderan, proširio se toliko da je taj metod usvojila vojska, pa čak i neke crkve. Ali nešto što dobro funkcioniše u auto-industriji možda neće dobro funkcionisati u crkvi. Zato se neki trendovi nepotrebno i prekomerno usvajaju»

Ljudi obično počinju da napuštaju institucionalne nove trendove kada oni počnu da ih koštaju, umesto da služe kao ekonomski podsticaj. Medjutim, profesor Erik Ejbrahamson kaže da je u tom trenutku šteta verovatno već načinjena.

«Smanjenje broja zaposlenih u američkim korporacijama, na primer, sledi dinamiku prolaznog trenda. To pogadja milione ljudi, ponekad veoma ozbiljno. Nijedno od naknadno sprovedenih istraživanja nije pokazalo da je taj potez pomogao firmama. Ali mnoge kompanije su počele da masovno otpuštaju ljude zato što su to radile druge firme».


Stručnjaci kažu da je važno priznati da institucionalna prolazna moda postoji, tako da se novim programima ili metodama menadžmenta u budućnosti pristupa sa više opreza. Oni isitču da direktori kompanija treba da pažljivo razmotre takve ideje, i dobiju dokaze da one funkcionišu pre nego što požure da ih usvoje samo zato što svi drugi to rade.

XS
SM
MD
LG