Linkovi

Depresija može da utiče na svakog od nas


Depresija može da utiče na svakog od nas s vremena na vreme, ali ako se to od uobičajene utučenosti pretvori u nešto mnogo ozbiljnije, trebalo bi potražiti medicinsku pomoć.

Bez tretmana, depresija može da izazove dodatna fizička i emocionalna oboljenja, izazove probleme na poslu, doprinese zavisnosti od alkohola i droge i u ekstremnim slučajevima, dovede do samoubistva. Velika studija o depresiji koju je nedavno objavioNacionalni institut za mentalno zdravlje, može da pomogne lekarima da razmotre mogućnosti tretmana i ubede pacijenta da - ako jedan lek ne pomaže - ne bi trebalo da gubi nadu.

Ajrin Vozni… Linda Fuler… Klarens Beket… samo su troje od 121 milion ljudi na svetu koji se bore sa depresijom, s tim što je njima pružena pomoć i odgovarajući lek. Depresija je najčešća forma mentalnog oboljenja, koja međutim često izaziva društvenu osudu. Tek su proteklih godina neki pacijenti bili spremni da govore o svojoj bolesti.

»Mi doprinosimo društvu i većina ljudi to ne priznaje», kaže Irena Vozni, dok Linda Fuler dodaje da je u početku krila da pati od depresije…

«Prva dva puta sam krila. Rekla sam samo svom suprugu i deci. Nisam želela da iko pomisli da gubim razum. Sramota vas je, a ustvari nemate čega da se stidite», kaže ona.

Svima od 4 hiljade dobrovoljnih učesnika u istraživanju na terenu dati su anti-depresivi. Najmanje jedna trećina je izjavila da su im simptomi nestali posle uzimanja prvog leka. Ali kako pomoći ostalima?

Doktor Patrik Mekgrat, sa Psihijatrijskog instituta u Njujorku, kaže da pacijenti to žele da znaju, ali da je potrebno da to znaju i lekari».

Istraživači su otkrili da kada im promenite anti-depresive, još 25 odsto dobrovoljaca oseti poboljšanje.

«Nije važno na koji je lek prebačen pacijent, oni su svi isti u smislu koristi za pacijente», kaže doktor Džon Raš sa Teksaškog univerziteta.

Ispitivanje i greška, pronalaženje pravog leka, ponekad kombinovanje više lekova, pri čemu svakoj od varijanti treba dati četiri do šest nedelja da uspe, ili ne uspe. Studija je pokazala da bi pacijenti i lekari trebalo da probaju različite tretmane bazirane na potrebama pojedinca. Jednom od tri dobrovoljna učesnika istraživanja, stanje se poboljšalo posle pronalaska pravog leka. Broj takvih ispitanika se povećao na pola, kada im je promenjen lek ili kombinacija lekova.

Psihijatar Frederik Gudvin , bivši direktor Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje kaže da terapija ponašanja takođe može da pomogne.

«Ako postoje aktivnosti… ako postoje odnosi, ljudi, predmeti, koji vam i dalje pružaju zadovoljstvo, pokušajte da se usredsredite na to. Ukoliko ima stvari koje vas neprestano podsećaju na poraz i nerviranje, probajte da ih izbegnete. Ponekad te neposredne, jednostavne stvari, mogu da budu početak izvlačenja iz tog stanja», kaže Gudvin.

Kada je Glas Amerike razgovarao sa Klarensom Beketom, on je bio beskućnik, ali je imao sreću da je bio pod medicinskom kontrolom. Svetska zdravstvena organizacija kaže da manje od 25 odsto ljudi sa depresijom ima pristup lekaru.

Istraživači koji proučavaju depresiju priznaju da posmatranje pacijenata nije obavljeno pod idealnim uslovima. Ali oni brinu da mnogi drugi koji pate od depresije možda neće biti uporni u lečenju i da će prebrzo da odustanu.


XS
SM
MD
LG