Linkovi

Planirane zajedničke vojne vežbe NATO i Ukrajine izazvale političke nesuglasice


Zajedničke vojne vežbe snaga NATOa i Ukrajine odložene su pošto je pristajanje jednog američkog ratnog broda na Krimu izazvalo lavinu protesta. Političke reakcije proširile su se na ukrajinsku vladu pa čak i na Rusiju, koja je izdala oštro upozorenje Sjedinjenim Državama i NATO.

Većinu stanovnika Krimskog poluostrva sačinjavaju Rusi, tradiconalno nepoverljivi prema NATOu i Americi. Protesti su započeli krajem maja, u gradu Feodosja, gde je jedan američki vojni transportni brod istovarivao opremu za modernizaciju jedne ukrajinske vojne baze. Demonstracije su se ubrzo proširile na druge gradove, u kojima su mnogi demonstranti kampovali na ulicama tvrdeći da se neće pomeriti dok snage NATOa ne odu.

Planirano je da vojne vežbe traju od sredine juna do početka avgusta, a većina vojnika trebalo je da dodje iz Sjedinjenih Država i Britanije. Ukrajinski funkcioneri kažu da je prva faza vežbi, sa britanskim vojnicima, sada odložena. Američka ambasada u Ukrajini izdala je saopštenje demantujući da NATO planira uspostavljanje trajne baze na Krimu. Ali to nije umirilo krimski pokrajinski parlament, koji je doneo rezoluciju sa zahtevom da se vežbe otkažu. Ukrajinski predsednik Viktor Juščenko je to odbio:

Juščenko je osudio pomenutu rezoluciju rekavši da je strane vojnike pozvala njegova vlada. Proteste na Krimu predvode pro-ruske stranke, uključujući komuniste, i oni odražavaju istorijske podele u Ukrajini, u kojoj se pretežno Rusima naseljeni, istočni deo, snažno protivi Juščenkovoj prozapadnoj vladi. Ukrajinski predsednik je dodatno oslabljen lošim rezultatom njegove stranke na martovskim parlamentarnim izborima, u kojima je pobedila najveća proruska stranka. Razgovori o sklapanju koalicije izmedju Juščenkove i druge dve prozapadne stranke su u zastoju, što je dovelo do političkog vakuuma.

I Rusija se umešala u te dogadjaje, iskazujući nezadovoljstvo onim što smatra pokušajima Zapada da se meša u njeno okruženje. Ministar inostranih poslova Sergej Lavrov rekao je u ruskom parlamentu da bi širenje NATOa na bivše sovjetske republike imalo ogroman geopolitički uticaj

Lavrov je kasnije optužio Sjedinjene Države da planiraju uvodjenje jednog novog oružanog sistema u taj region, rekavši da bi to predstavljalo kršenje sporazuma o kontroli naoružanja.

U korenu problema leži gledište mnogih Rusa da bi Krim trebalo da bude u sastavu Rusije. To poluostrvo je zaista vekovima bilo rusko, dok ga, 1954. godine, sovjetski lider nikita Hruščov nije dao Ukrajini da bi obeležio - kako je rekao - sveslovensko bratstvo. U to vreme niko nije mislio da će Ukrajina i Rusija biti odvojene. Većina Rusa nikada nije prihvatila da sunčane krimske plaže budu u drugoj zemlji, koja ima drugačiji politički kurs od njihove.

XS
SM
MD
LG