Linkovi

Novi tip biznisa – sakupljanje, odlaganje i prerada elektronskog otpada


Kompjuteri i drugi kompjuterizovani uredjaji se sve više koriste širom sveta, ali ujedno i sve brže zastarevaju.

Svake godine kompjuteri postaju sve brži, MP3 plejeri postaju sve manji, a kompjuterski monitori sve veći. Ali, druga strana svega toga je da se znatno uvećavaju i količine elektronskog otpada. Aleks Fidis, specijalista za pravo zaštite prirodne sredine u jednoj NVO kaže da je elektronski otpad najrže rastuća vrsta otpada u Americi.

«Naša zemlja proizvodi najviše elektronskog otpada u svetu i zaista je potrebno da nešto preduzmemo u tom pogledu,» kaže Fidis.

Amerikanci nabavljaju kompjutere u većem broju nego ijedna druga nacija na svetu. Kompjuteri se zamenjuju u proseku svake tri godine, a stari kompjuteri najčešće završavaju na – deponijama. Samo nešto više od 10 odsto se reciklira u specijalnim centrima poput ovog u Sterlingu, u Virdžiniji.

Ovde tehničari rastavljaju stare kompjutere na delove koji mogu da budu ponovo upotrebljeni ili pretopljeni da bi se dobilo zlato, bakar i olovo. Krisi Luk, menadžer za recikliranje elektronskih uredjaja, kaže da biznis ide dobro, ali priznaje da bi moglo da bude i bolje.

«Mogu da kažem da su troškovi i zarada otprilike na istom nivou, a želeo bih da napravim i profit,» kaže Krisi.

Ona ističe da informisanost potrošača još uvek zaostaje za upotrebom elektronske opreme. Tu su zatim i troškovi odbacivanja elektronskih uredjaja, Centri za recikliranje naplaćuju od 10 do 20 dolara po kompjuterskom monitoru.

«Većini ljudi je teško da plate tu sumu za odbacivanje elektronskog otpada, ali bi to trebalo da prihvate - jer će to poboljšati situaciju za buduće generacije,» kaže Krisi Luk.

Medjutim, u svetu se stvara oko 50 miliona tona elektronskog otpada godišnje, a analitičari upozoravaju da je to daleko više nego što kapaciteti za reciklažu mogu da apsorbuju.

«Oko 80 odsto elektronskog otpada koji se reciklira u SAD se zapravoi šalje u druge zemlje da bi tamo bio recikliran. Nažalost, kada stigne u te zemlje reciklira se samo oko jedna četvrtina tog otpada,» kaže Aleks Fidis.

Delovi elektronskog otpada iz SAD završavaju na deponijama u Indiji ili ih ilegalno otkupljuju i preradjuju kineski trgovci otpadom. Mnogi radnici u tim zemljama još uvek nisu svesni mogućih opasnosti po zdravlje od elektronskog otpada ili štete prirodnoj sredini koju mogu da nanesu hemikalije iz elektronskog otpada ukoliko prodru u podzemne vode. Američka agencija za zaštitu prirodne sredine, koja postavlja nacionalne standarde u Americi navodi da javnost ipak postaje sve bolje obaveštena o tome. Troškovi recikliranja postaju sastavni deo cene novih televizora i kompjuterskih monitora. Proizvodjači kompjutera, poput kompanija, Apple, HP, i Dell uspostavili su i besplatne centre za recikliranje elektronskog otpada.

XS
SM
MD
LG