Crna Gora će sada obnoviti nezavisnost koju je uživala u periodu od 1878. do stvaranje Jugoslavije 1918. Taj čin će, smatra predstavnik Medjunarodne krizne grupe u Beogradu, Džejms Lajon, svakako imati snažan psihološki uticaj na Srbiju.
“Imamo Sloveniju, Hrvatsku, Makedoniju, Bosnu, Kosovo -- a sada i republiku koju čine Srbi -- koji su okrenulil ledja Srbiji i rekli joj -- ne želimo da budemo sa tobom. To je vrlo ozbiljan psihološki udarac.”
Srbe i Crnogorce često smatraju jednim narodom koji deli isti jezik i istu veru. Lajon ukazuje da se posledice crnogorskog referenduma još uvek ne mogu izmeriti i da će ishod pebiscita ohrabiriti Albance na Kosovu koji takodje traže nezavisnost od Srbije.
Evropska unija je pozdravila način na koji je referendum održan i saopštila da će priznati njegove rezultate. Lisa Meklejn, predstavnica vašingtonskog Nacionalnog demokratskog instituta u Podgorici, kaže da su pregovori o tehničkim pitanjima razdruživanja državne zajednice sledeći korak.
“To su pregovori o podeli duga, zlata, zajedničke imovine. Onda je potrebno sklopiti sporazume o državljanstvu Crnogoraca koji žive u Srbiji i o granicama.”
Meklejnova smatra da bi ti pregovori o tehničkim pitanjima mogli da se obave do 13. jula, datuma na koji crnogorska vlada želi da proglasi nezavisnost. A crnogorski premijer Milo Djukanović izjavio je da su njegovi neposredni ciljevi da obezbedi napredovanje Crne Gore ka Evropskoj uniji, razvije pozitivne odnose sa Srbijom i postigne harominju unutar crnogorskog društva.