Linkovi

Scenario za moguću odmazdu protiv Irana


Američki funkcioneri naglašavaju ulogu diplomatije dok medjunarodna zajednica pokušava da pronadje način da osujeti nuklearne ambicije Teherana. Medjutim, pojedni stručnjaci za odbranu razmatraju još jednu opciju - mogući vojni udar protiv Irana.

Konfrontacija izmedju mnogih zapadnih zemalja i Irana oko nuklearnih ambicija te zemlje dostigla je novu tačku prošle nedelje kad je iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad saopštio da je njegova zemlja uspešno obogatila uranijum - što je proces koji bi mogao biti korišćen u civilne ili vojne svrhe. Iranski funkcioneri ističu da je njihov program godinama imao samo mirnodopsku svrhu. Medjutim, Sjedinjene Države i Evropa veruju da je ambicija Teherana u krajnoj liniji izgradnja nuklearnog arsenala. Analitičari navode da odluka Irana da nastavi proces obogaćivanja uranijuma predstavlja prkošenje Savetu bezbednosti koji je zatražio od Teherana da obustavi takve aktivnosti. Savet bezbednosti iduće nedelje održava sastanak nakome će razmotriti kakve mere bi trebalo preduzeti protiv Teherana. I dok će to telo UN-a možda razmotriti mirne mere, poput sankcija, U Vašingtonu se vodi vodi sve intenzivnija debata podstaknuta medijskim izveštajima da Sjedinjene Države možda razmatraju i vojnu akciju protiv iranskih nuklearnih objekata. Visoki funkcioneri administracije su odbacili te izveštaje kao ”fantaziranje“ i ”nagadjanje“. Predsednik Buš je rekao da je najbolje pribeći diplomatiji.

”Želimo da rešimo ovo pitanje diplomatskim putem i ozbiljno radimo na tome.“

Medjutim, predsednik je istovremeno naveo:

”Sve opcije su na stolu.“

To je diplomatska retorika koja znači da vojna opcija nije isključena.
Džozef Sirinsioni je stručnjak za nukelarna pitanja u Savetu za odnose sa inostranstvom. On kaže da je poruka administracije jasna.

”Mi o ovome razgovaramo kao o vojnoj opciji ili udaru na Iran. Reč je zapravo o ratu. Ušli bismo u rat sa Iranom. To bi bio njihov Perl Harbor. Gradjanstvo bi odmah stalo uz vladu kao i u bilo kojoj drugoj zemlji. Ako želite da Ahmadinedžad ostane na vlasti još pet godina - izvršite napad na Iran. Teheran će u odgovor na to voditi rat protiv nas gde i kada poželi. Ti napadi bi ujedno bili poslednja prilika u kojoj bi mi kontrolisali taj rat. Nakon toga sve se otima kontroli. U odnosu na to rat u Iraku bi izgledao samo kao prethodnica.“

Stručnjaci navode da bi Iran mogao višestruko da reaguje na američki napad. Džejms Dobins, bivši funkcioner Stejt Departmenta koji sada radi za korporaciju REND, kaže da bi Iran prvo ciljao na američke ciljeve u regionu, koristeći sopstvene snage a zatim i saveznike - poput terorista. Teheran bi, dodaje Dobins, takodje mogao da izvrši ekonomski pritisak uvodjenjem embarga ili ograničavanjem izvoza nafte, što bi znatno povećalo cene goriva. Jedan broj analitičara očekuje da bi Iran takodje mogao da napadne postrojenja za proizvodnju nafte u Zalivu, poptu Ras Tanure - najveće rafinerije u Saudijskoj Arabiji. Teheran bi takodje mogao da pokuša da poremeti plovidbu tankera kroz moreuz Hormuz. Neki stručnjaci veruju da bi te akcije utrostručile cenu nafte po barelu na 200 dolara. Pol Rodžers, vojni stručnjak sa Bredford univerziteta u Engleskoj smatra da će Iran na vojnu akciju odgovoriti drugačije.

”Glavna reakcija Irana bi bila postojana pomoć Iranske revolucionarne garde čitavom nizu pobunjeničkih grupa u Iraku. Takodje mislim da bi se u slučaju vojnog napada na Iran medju šiitima javilo veoma jako protivljenje daljem američkom prisustvu u Iraku.“

Mnogi stručnjaci takodje smatraju da bi i Izrael bio jedan od potencijalnih ciljeva iranske odmazde. Penzionisani američki pukovnik, Sem Gardiner, smatra da bi Teheran iskoristio Izrael kao pogodno žrtveno jagnje. Analitičari takodje strahuju da bi takav napad izazvao još veći antiamerikanizam na Bliskom istoku, čak i medju ženama i decom, i stoga zaključuju da medjunarodna zajednica mora da pronadje diplomatsko rešenje za iranske nuklearne ambicije kako bi se izbegao potencijalni vojni napad sa teškim osledicama po sve umešane strane.

XS
SM
MD
LG