Linkovi

Nuklearna energija bi mogla da zadovolji buduće potrebe


Procenjuje se da će svetska potrošnja energije porasti za 60 odsto u narednih 20 godina. SAD već imaju poteškoće u zadovoljavanju svojih energetskih potreba. Nuklearna energija bi mogla da zadovolji buduće potrebe, ali nuklearni energetski kapaciteti nisu povećavani u SAD već više decenija.

Rej Golden je menadžer za komunikacije u nuklearnoj elektrani San Onofre u Kaliforniji.

«Zrno uranijuma može da proizvede istu količinu energije kao i 150 galona benzina. Ne postoji nijedna druga tehnologija koja sadrži do to mere kocentrisanu energiju kao što je slučaj sa uranijumom,» kaže Golden.

U SAD postoje samo 103 aktivne nuklearne elektrane, ali one zadovoljavaju oko 20 odsto energetskih potreba zemlje. Medjutim, nuklearna energija plaši mnoge ljude, kao posledica dramatičnih nuklearnih udesa u elektrani «Three Mile Island», u Pensilvaniji, 1979. godine i u Černobilu, u Ukrajini 1986. godine. Ima gotovo tri decenije otkako je poslednja dozvola za nuklearnu elektranu izdata u SAD. Medjutim, prema Ejdrienu Hejmeru, stručnjaku Instituta za nuklearnu energiju, stvari se sada menjaju.

«Mislim da će korišćenje nuklearne energije znatno porasti i da će gradnja novih elektrana početi 2010. godine. Devet kompanija se trenutno priprema da započne postupak traženja dozvole za gradnju. Njihove zahtevi će biti podneti izmedju 2007. i 2009. godine,» navodi Hejmer.

Devet novih nuklearnih elektana će biti većinom izgradjeno na jugoistoku SAD. Još šest kompanija razmatra slične mogućnosti. Svaki od novih nuklearnih reaktora koštaće više milijardi dolara.

«Radi se o nešto više od dve i po milijarde dolara,» kaže Ejdiren Hejmer.

Ta visoka cena proizvodnje nuklearne energije mogla bi da bude još veća kada se imaju u vidu opasnosti vezane za nuklearne elektrane. Kada se radi o bezbednosti nuklearnih elektrana, postoje tri glavna faktora rizika: mogućnost radijacije, šta raditi sa nuklearnim otpadom i mogućnost da nuklearne elektrane postanu mete terorista. Evo šta o tome kaže Rej Golden.

«Ne mogu da garantujem da ova elektranna neće nikada imati udes i da neće ispustiti radijaciju u okruženje što bi zatim dovelo do povećane stope oboljenja od raka kod stanovnika u okolnim područjima,» kaže Golden.

Tokom proteklih 20 godina nijdan ozbiljan incident nije zabeležen u američkim nuklearnim reaktorima. Medjutim, nuklearni otpad u vidu visoko radioaktivnog iskorišćenog uranijuma predstavlja veliki problem. Pol Ganter je direktor Projekta za praćenje reaktora u nevladinoj organizaciji «Nuklearna informacija», u Vašingtonu.

«Mi stalno igramo ruski rulet sa nuklearnom energijom, pošto su rizici i verovatnoća udesa uvek prisutni. I prvi nuklearni otpad od pre 50 godina još nije adekvatno obezbedjen. Ne znamo šta rada radimo sa tim otpadom. To je problem koji ćemo ostaviti budućim generacijama,» kaže Ganter.

«Ovo je ozbiljna tehnologija i dolazi sa svojim teretom, a to je iskorišćeni nuklearni materijal koji će ostati radioaktivan desetinama i stotinama hiljada godina u budućnosti. Ipak, po meni - koristi su važnije od rizika čak i ako to znači ostaviti taj teret budućim generacijama,» kaže Golden.

Naučnici smatraju da delovi nuklearnog otpada mogu da ostanu radiaktivni čak i milione godina. U SAD nuklearni otpad je do sada smeštan u blizini reaktora, uglavnom u podzemnim čeličnim rezervoarima, ojačanim betonskim zidovima. Medjutim, neki od tih rezervoara su dotrajali i sumnja se da, poput onih kod reaktora Henford, u državi Vašington, mogu da ispuste nuklearni otpad ili radijaciju u podzemne vode. Tokom proteklih 20 godina vlada je zagovarala smeštanje nuklearnog otpada u planini Jaka u Nevadi, koja bi služila kao centralno spremište. Medjutim, visoki troškovi, protivljenje lokalnog stanovništva i problemi sa obezbedjivanjem takve lokacije sprečili su realizaciju tog projekta. Takodje postoji i faktor terorizma. Ejdrijen Hejmer iz Instituta za nuklearnu energiju kaže da su kompanije utrošile milijarde dolara na bezbednost reaktora.

«Posle napada 11. septembra 2001., utrošena je 1,2 milijarde na poboljšanje i izmene u reaktorima kako bi bili bolje obezbedjeni,» kaže Hejmer.

Medjutim, Pol Ganter smatra da su nuklearni reaktori i dalje ranjivi.

«Radioaktivni otpad, rizik nuklearnih udesa, ranjivost na napade terorista koji bi mogli da koriste reaktore kao objekte koji bi zatim ispustili radijaciju širom zemlje - sve to povećava cenu nuklearne energije do te mere da ceo poduhvat sa nuklearnom energijom nije vredan truda,» navodi Ganter.

Medjutim, mada je nuklearna energija kontroverzna, mnoge zemlje su zaključlile da je ona neophodna. Gotovo 450 nuklearnih elektrana proizvodi 16 odsto električne energije u svetu. Trenutno se grade 24 nove nuklearne elektrane, većinom u Indiji i Kini.

XS
SM
MD
LG