Linkovi

Debata o istinu Černobilja traje već 20 godina


U nedavnom izveštaju UN-a o najgoroj nuklearnoj katarstrofi u svetu koja se odigrala u Černobilu pre 20 godina, navodi se da su posledice bile preuveličane. Naučnici sada veruju da nuklearni incident nije bio toliko poguban po ljudsko zdravlje kao što se ranije verovalo. Medjutim, za one koji žive u jednoj od najgore pogodjenih zemalja, Ukrajini, to ne zvuči kao istina.

Za neke je Černobil zaboravljeno i napušteno mesto smrti i straha. Za druge je feniks koji se pomalja iz pepela, grad koji nastoji da oživi nakon nezamislive eksplozije nuklearnog reaktora i ispuštanja gotovo devet tona radioaktivnog materijala. Dvadeset godina kasnije, još uvek se vodi debata o tom koliko je ljudi umrlo kao rezultat eksplozije i kako bi zemlje pogodjene tom katastrofom trebalo da osiguraju zdravstvenu negu i energetske potrebe za svoju populaciju. Na 20-ta godišnjicu eksplozije, gledišta o Černobilu su još uvek brojna i raznolika. Stotine vodećih stručnjaka nedavno su zaključile u izveštaju, objavljenom pred godišnjicu, da jedva pedesetak smrtnih slučajeva može biti direktno pripisano radijaciji. Medjutim, u izveštaju Ujedinjenih nacija se dalje navodi da bi radijacija ipak mogla da uzrokuje još četiri hiljade smrtnih slučajeva u Rusiji, Ukrajini i Belorusiji - ali ne desetine hiljada, kao što se nekad mislilo. Ivan Zaharavić, koji je bio u spasilačkoj ekipi posle incidenta, a sada je na položaju lokalnog administratora oblasti koja obuhvata i Černobil, kaže da izveštaj svetske organizacije nije tačan i da tačan broj žrtava možda nikada neće biti poznat. Bilans je poguban posebno za one koji su bili deca u vreme eksplozije: stopa bolesti kod dece, ukazuje on, iznosi 88 posto, a pre katastrofe je bila 2%, dok su posledice radijacije i danas uzrok 50% smrtnih slučajeva u toj oblasti. Doktor Igor Komisarenko, direktor Kijevskog instituta za endokrinologiju i metabolizam je nešto optimističniji. Na njegovoj klinici je operisano preko 500 černobilske dece koja su nakon zahvata nastavila zdrav, produktivan život.

Broj dece operisane od raka tiroide sada je veoma nizak, kaže dr. Komisarenko ali istovremeno priznaje da je medju Ukrajincima, koji su bili deca u vreme katastrofe, danas stopa te vrste raka daleko viša. Ukrajinski predsednik Viktor Juščenko navodno razmatra da na zagadjenoj teritoriji izgradi deponiju za nuklearni otpad iz drugih zemalja. Vodeći analitičar za nuklearnu energiju Vladimir Osatenko, protivi se tom planu. Nuklearni otpad je otrovan hiljadama godina, duže no bilo koji političar, kaže Osatenko i ističe da je nuklearni optad opasniji od nuklearki kakva je bila černobilska. On smatra da lekcija iz Černobila još uvek nije naučena. Pa ipak, mada zvuči neverovatno, černobilska zona je sada jedan od najvećih prirodnih habitata u Evropi zahvaljujući dvadesetogodišnjem izostanku izgradnje i urbanizacije. No, i to bi moglo da se promeni jer je Černobil postao nova turistička destinacija za takozvane ”ekstremne turiste,“ koji dolaze da vide mesto nuklearne katastrofe koja i dan danas budi strah.

XS
SM
MD
LG