Linkovi

Šta motiviše teroriste?


Terorizam je postojao hiljade godina pre nego što je ta reč ušla u evropske jezike nakon Francuske revolucije krajem 18. veka. Nasilnu i nasumičnu taktiku terora koriste organizacije sa političke levice i desnice, verski fanatici različitih veroispovesti, bogati i siromašni, nacionalisti i revolucionari.

Jedan od terorista koji su izvršili napade 11. septembra 2001, Muhamed Ata, mrzeo je Ameriku. Zbog toga je avionom naleteo na njujorški oblakoder. Ulrike Majnhof je vodila terorističku kampanju protiv Zapadne Nemačke. Njen razlog? Razočaranost društvom. Dugo pre nego što je postao političar, bivšeg izraelskog premijera, Menahima Begina, vizija nezavisne jevrejske otadžbine je motivisala da postavi bombu u jedan hotel u Jerusalimu. Kakav god da je razlog, racionalan ili iracionalan, politički, ekonomski, verski ili lični - stručnjak za terorizam Brus Hofman iz Koporacije “Rend”, kaže da svi koji su umešani u terorizam, veruju da nemaju alternativu.

“To postaje opravdanje ili razlog za nasilje. Često je sa time povezana i nekakva katarza, odnosno nekakvo ispunjenje borbom Davida protiv Golijata, udarom slabog na moćnika”, kaže Hofman.

Terorista se obično zamišlja kao siromašni i neobrazovani pojedinac koji deluje iz očajanja. Medjutim, Crvene brigade, koje su terorisale Italiju 1970-ih i 80-ih, samo su jedan primer organizacija koje su stvarali obrazovani pripadnici srednjeg sloja.

Profesor Bard ONil, direktor Odeljenja za proučavanje ustanaka, na Nacionalnom vojnom koledžu u Vašingtonu, kaže da je slična organizacija i Al Kaida, koja je 11. septembra 2001. organizovala napade u Sjedinjenim Državama.

”Pripadnici Al Kaide potiču iz srednjeg staleža. Kada malo bolje pogledate, uvidite da su im motivi u velikoj meri psihološki. To su ljudi koji tragaju za identitetom, poštovanjem, pokušavaju da se suprostave poniženju. To su stvari koje ih motivišu, a ne siromaštvo“, kaže ONil, dodajući da je siromaštvo međutim faktor u terorizmu pojedinih palestinskih izbeglica.

Još jedna moćna motivišuća sila je vera. Brus Hofman iz Korporacije “Rend” kaže da islamske terorističke organizacije koje regrutuju pripadnike voljne da umru, opisuju samouništenje kao socijalno dobro.

”Terorističko delo postaje pozitivno u smislu da je bombaš, ako je kontekst verski, nagrađen veličanstvenim odlaskom u raj, mada tu postoje i finansijske i materijalne koristi za porodicu bombaša, koje obezbeđuju i verske i svetovne organizacije. Same porodice se često dobro obezbeđuju i vodi se briga o njima”, kaže Hofman.

Osama bin Laden i druge terorističke vođe su protekoih godina prikazivali prisustvo Zapada u muslimanskom svetu kao ponižavajući socijalni, ekonomski i politički atak na Islam. Majkl Šejer, bivši službenik Centralne obaveštajne agencije, koji je učestvovao u lovu na Bin Ladena, kaže da američka inostrana politika doprinosi takvom utisku.

”Bez obzira da li je u pitanju naša apsolutna podrška Izraelu ili sada naše vojno prisustvo u Avganistanu, na Filipinima i u Iraku, naše prisustvo na Arabijskom poluostrvu, naše fizičko prisustvo ima još mnogo veću težinu, teza je da treba voditi džihad u odbranu islama”, kaže Šejer.

Predsednik Buš, medjutim, ističe da nikakve pritužbe ne pravdaju ubijanje nedužnih i tvrdi da će pobeda u Iraku dovesti do uspeha u širem ratu protiv terorizma.

”Kad obezbedimo demokratiju u Iraku, Amerika i naši prijatelji i saveznici širom sveta, biće bezbedniji“, rekao je predsednik Buš.

Stručnjaci priznaju da terorizam često na taktičkom nivou povećava svest javnosti u pogledu određenih ciljeva ili pritužbi, ali istovremeno ističu da ima malo primera terorista koji su prigrabili vlast i potom ograničili nasilje i miroljubivo nastavili da se bave politikom.

XS
SM
MD
LG