Srbiji neće biti od pomoći ukoliko se ublaže obavezujući uslovi koje je pred nju postavila međunarodna zajednica, jer je poenta tog uslovljavanja suočavanje Srbije sa nedavnom prošlošću, kaže u ekskluzivnom razgovoru za naš program Nikolas Vajt, direktor evropskog programa Međunarodne krizne grupe.
Evropska unija i Sjedinjene države insistiraju da vlasti u Beogradu, bez obzira na smrt Slobodana Miloševića, do kraja mjeseca Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, izruči preostale optuženike, među kojima i najtraženijeg – Ratka Mladića . Evropska unija je u ponedjeljak podsjetila da će u slučaju da se saradnja Srbije sa Haškim sudom ne upotpuni, početkom aprila obustaviti pregovore o stabilizaciji i pridruživanju.
Ministar inostranih poslova Srbije i Crne Gore, Vuk Drašković, apelovao je na Sjedinjene Države i EU da umanje pritisak na Beograd, izražavajući zabrinutost da bi to moglo da dovede do povratka na vlast nacionalističkih struktura i stranaka Miloševićevog režima.
No direktor evropskog programa Međunarodne krizne grupe, Nikolas Vajt, /Nicholas Whyte/, u eksluzivnom razgovoru za Glas Amerike kaže da labaviji pristup Brisela i Vašingtona u pogledu hapšenja Mladića i potpune saradnje Beograda sa Haškim sudom – ne bi koristio Srbiji.
«Srbiji neće biti od pomoći ukoliko se ublaže obavezujući uslovi koje je pred nju postavila međunarodna zajednica, jer je poenta tog uslovljavanja suočavanje Srbije sa nedavnom prošlošću i njeno uključenje u međunarodne integracije», kaže Nikolas Vajt.
On kaže da razumije inicijativu i bojazan ministra Draškovića, ali podsjeća da Miloševićeva stranka podržava aktuelnu vladu Srbije.
«Ako govorimo o usponu nacionalista u Srbiji, ne zaboravimo da vlada premijera Koštunice opstaje zahvaljujući podršci Miloševićeve Socijalističke partije: tako da se može postaviti i pitanje šta bi se promijenilo i ukoliko bi došlo do promjene vlasti u Srbiji?
Stoga je politika na kojoj Brisel nastavlja da insistira, smatra Nikolas Vajt – manje pitanje uslova, a više političke volje i zrelosti Beograda da se suoči sa nedavnom prošlošću. Brisel će, stoga, nastaviti da vrši pritisak na Srbiju:
«Apsolutno, to je poruka koju su ministri EU uputili iz Salcburga u subotu. Ovo nije pitanje uslovljavanja, ovo je test političke volje vlasti u Srbiji. Ako zahtjev ministra Draškovića znači da političke volje za ispunjenje traženih uslova, više nema – međunarodna zajednica mora na to reagovati», kaže Vajt.
Komentarišući najavu predsjendika Ruske Državne Dume, Borisa Grizlova da će taj dom ruskog parlamenta usvojiti dokument u kome će se založiti za ukidanje Haškog tribunala, Nikolas Vajt za Glas Amerike kaže da usvojeni dokument, kao što je to obično bio slučaj u dosadašnjoj međunarodnoj praksi, neće proizvesti posljedice:
“Uz svo dužno poštovanje, njenom predsjedniku, moram da kažem da je Ruska Duma usvojila i previše sličnih rezolucija”, kaže Nikolas Vajt.