Linkovi

Bardos: Ako je status Kosova ”gotova stvar“gde su Srbi u toj jednačini


Pomoćnik direktora Harimanovog instituta na uglednom univerzitetu Kolumbija u Njujorku, Gordon Bardos, nedavno se oglasio komentarom u listu ”Kriščen sajens monitor“ upozoravajući da pregovori o statusu Kosova moraju da se odvijaju u znaku strpljive, osmišljene diplomatije jer se ne odlučuje samo o statusu te pokrajine nego i o dugoročnoj stabilnosti jugoistočne Evrope. Sa Gordonom Bardosom razgovarala je naša koleginica Maja Drucker.


Sve što čujemo iz nezvaničnih izvora ukazuje da je neka vrsta uslovne nezavisnosti Kosova ”gotova stvar“ -- da se s tim slaže ogromna većina u Konatakt grupi i da je verovatno i Rusija ”legla na rudu,“ kaže Gordon Bardos. Da li zalaganje ruskog predsednika Vladimira Putina za poštovanje ”univerzalnih principa“ na Kosovu znači da Moskva ipak drži stranu Srbiji, ili pak ima na umu sopstvene interese koje bi na osnovu ”kosovskog principa“ mogla da pogura, upitali smo g. Bardosa.

Bardos: Rusija svakako misli na sopstvene intrese. Putin tu ostvalja otvorenom mogućnost da se Rusija, kada to Moskvi bude odgovaralo, pozove na ”metode, proceduru ili presedan“ koji budu primenjeni u rešavanju kosovskog pitanja i iskoristi ih na Kavkazu.

Ako je status Kosova ”gotova stvar“, postavlja se pitanje gde su Srbi u toj jednačini jer de jure Kosovo je i dalje sastavni deo Srbije. Upravo zbog toga nametanje rešenja nije nemoguće i takav scenarijo uživa izvesnu podršku u Vašingtonu, ukazuje Gordon Bardos dodajući da u medjunarodnoj zajednici ima i onih koji se tome protive. On podseća da je Kai Eide u svom izveštaju o Kosovu, objavljenom prošlog leta, naglasio da je u rešavanju statusa potrebno uložiti sve napore da obe strane budu angažovane u procesu od početka do kraja. Jer, zaključuje Bardos, šta god da bude konačni ishod pegovora o statusu Kosova, rešenje mora da ide u prilog dugoročnoj stabilnosti Balkana. U svetlu činjenice da je američki podsekretar Nikolas Burns rekao za Srbiju da je ”najvažnija zemlja na Balkanu“ -- da li bi Vašington nametanjem rešenja bio spreman da otvoreno stane na stranu kosovskih Albanaca, a demokratski izabranu vlast u Srbiji ostavi na cedilu kao garnituru koja je izgubila Kosovo?

Bardos: Teško je na to odgovoriti -- iz Vašingtona se čuje mnoštvo različitih glasova. Neki traže da se rešenje Srbiji jednostavno nametne, ali ima i onih koji su razboritiji. Ponovo se vraćam na Kaia Eidea koji upozorava da Beograd mora biti aktivni akter u procesu i da konačan ishod mora biti legitiman za sve strane. To je izuzetno važno i za albanske lidere na Kosovu: dugoročno gledano, za Kosovo nije dobro da sporazum o njegovoj budućnosti ne bude legitiman u očima 10 miliona njegovih suseda.

Gordon Bardos smatra da demokratski progres u Srbiji nije neopoziv i upozorava na opasnost da esktremne nacionalističke snage sa revanšističkom agendom krenu u napad na one “koji su izgubili Kosovo.“ Postavlja se pitanje da li i Evropljani zagovaraju nametanje rešenja ili možda imaju više sluha od Amerikanaca za komplikovanu situaciju u kojoj se nalazi Beograd. Prema Bardosu, novija istorija je pokazala da su Evropljani u više navrata imali mnogo realističnije vidjenje onoga što se dešavalo u bivšoj Jugoslaviji jednostavno zato što se ona nalazila u ”njihovom dvorištu“. Evropa je ta koja mora da se nosi sa mogućim problemom izbeglica. Bardos smatra da su Nemci i Francuzi u izvesnoj meri više realistični od nekih vašingtonskih krugova u pogledu prilaza statusnim pregovorima. A to znači, dodaje on, da su -- pored već pomenute uslovne nezavisnosti -- na stolu i druge opcije o kojima se raspravlja iza zatvorenih vrata. Prethodna mantra medjunarodne zajednice ”standardi pre statusa“ izgleda da je zapostavljena jer manjine na Kosovu ne uživaju jednaka prava, podsećamo Gordona Bardosa. Zar to nisu dvostruki snandardi?


Bardos: To jesu dvostruki standardi u izvesnoj meri. Ali status kvo nije više održiv i upravo je napredak u definisanju budućeg statusa Kosova preko potreban da bi se ostvario napredak u pogledu standarda. I Marti Ahtisari je izjavio u UN da ne smemo upasti u zamku ishitrenog statusa, a da pritom zapostavimo napredak u domenu standarda. Minimalni progres u smislu slobode kretanja i prava manjina apsolutno je neophodan. U suprotnom, status postaje besmislen...

Nametnuto rešenje bi sigurno bilo kontraproduktivno za dugoročnu stabilnost i mir na Balkanu, naglašava Bardos. Kosovski Albanci imaju vrlo moćan argument -- devedeset odsto stanovnika Kosova želi samoopredeljenje. Ali, dodaje Bardos, isto tako moćan argument je na strani Srbije i Crne Gore jer dozvoliti Kosovu da se odvoji značilo bi da je medjunarodna zajednica blagoslovila rasparčavanje jedne suverene, demokratske zemlje. Postoji i treći argument koji nije ništa manje važan, zaključuje Gordon Bardos, a to je dugoročna stabilnost čitave jugoistočne Evrope.

XS
SM
MD
LG