Linkovi

Hispanici lek za američke demografske brige?


Sve brojnija hispanska populacija u Americi mogla bi da pruži demografski i ekonomski podsticaj Sjedinjenim Državama - ali samo ako Hispanci budu iskoristili veće mogućnosti za obrazovanje što bi im obezbedilo bolje plaćene poslove. To je poruka grupe stručnjaka specijalizovanih za hispansko američka pitanja, čija zajednička studija je objavljena ove nedelje u Vašingtonu.

Sociolog sa univerziteta Prinston Marta Tienda predsednik je komisije vašingtonskog Nacionalnog istraživačkog saveta o Hispancima u Sjedinjenim Državama. Ona primećuje da Hispanci i latino-američki imigranti i njihova američka deca, već čine najveću manjinsku grupu od 14 posto. Do 2030. oni će činiti blizu četvrtine američke populacije.

”Za ovu naciju, mlada hispanska populacija predstavlja potencijalnu demografsku dividendu koja nije dostupna drugim industrijalizovanim zemljama koje doživljavaju pad populacije. “

Tienda primećuje da je hispanska populacija u proseku stara 27 godina, u odnosu na 39 godina, što je prosek ne-hispanskih belaca. To znači da će milioni Hispanaca ući u najbolje godine dok se, sa druge strane, veliki broj Amerikanaca sprema za penziju. Medjutim, Tienda navodi da postoji i loša strana:

”Da li će se trendovi socijalne i ekonomske mobilnosti nastaviti zavisi od nekoliko faktora. Najviše od toga da li će druga generacija Hispanaca uspeti da prevazidje obrazovni jaz. “

Kao grupa Hispanci imaju tendenciju da se često priklanjaju manje plaćenim poslovima u Sjedinjenim Državama. Prema ekonomisti Stivenu Trehou sa Univerziteta države Teksas, taj trend se mora promeniti.

”Ulog je veći no ikada ranije, jer je obrazovanje daleko značajniji činilac uspeha ili neuspeha no ikada ranije.“

Mali broj ljudi iznosi argumente protiv važnosti obrazovanja. Medjutim, neki ističu da jednostavno proširenje obrazovnih prilika za Hispance možda nije dovoljno. Džon Kili je direktor komunikacija Centra za imigracione studije, sa sedištem u Vašingtonu, organizacije koja se zalaže za ograničavanje imigracije u Sjedinjene Države:

”Većina imigranata nema luksuz višeg obrazovanja kad stigne u Sjedinjene Države. Oni moraju smesta da počnu da rade i obezbedjuju sredstva za svoju porodicu. Deca tih imigranata imaju tendenciju da repliciraju iskustva svojih roditelja.“

Drugim rečima, Kili iznosi argument da nije jasno da li će deca najmanje obrazovanih imigranata smesta iskoristiti priliku koju imaju za više obrazovanje ili će možda za to biti potrebne generacije. Iznad svega Kili strahuje da bi slabo obrazovana hispanska populacija mogla postati veliki teret u smislu troškova zdravstvene nege i većeg budžeta za državne vlade. Centar za imigracione studije ne dovodi u pitanje potrebu da se obrzuje američka hispanska zajednica. Medjutim, ta grupa zagovara promenu američke imigracione politike kako bi ona bila usmerena na imigrante sa visoko obrazovnim dostignućima, koji su u stanju da nadju dobro plaćene poslove po dolasku u zemlju. Sociolog sa Prinstona Marta Tienda insistira da postoji potreba da što veći broj Hispanaca završi srednju školu i dodaje da Sjedinjene Države veoma rizikuju time što ignorišu tu potrebu.

XS
SM
MD
LG