Linkovi

Demokrate kritikuju smanjenje sredstava za socijalne programe u predlogu budžeta za 2007.


Republikanski zakonodavci podržavaju budžetski predlog koji je predsednik Buš u ponedeljak poslao Kongresu, dok demokrate kritikuju predložena smanjenja sredstava za socijalne programe. Budžetskim planom od tri hiljade i osamsto milijardi dolara predvidjaju se veći izdaci za rat protiv terorizma, dok su istovremeno sredstva za brojne programa smanjena u nastojanju da se ograniče izdaci administracije. Sa Kapitol Hila izveštava novinar "Glasa Amerike", Den Robinson.

Budžetski nacrt koji se šalje Kongresu početkom svake godine jeste dokument kojim predsednik predočava Kongresu kako namerava da troši sredstva za finansiranje federalne vlade, njenih agencija i stotine raznih programa. Prošlogodišnji budžetski predlog, najrestriktivniji koji je do sada podnela Bušova administracija, predvidjao je smanjenje ili ukidanje 154 programa, sa ciljem da se uštedi 16 milijardi dolara. Kongres se saglasio da ukine 89 programa, što predstavlja uštedu od šet milijardi i petsto miliona dolara. Za fiskalnu 2007. godinu, koja počinje prvog oktobra, predsednik želi da smanji ili elimniište 141 program, od kojih je jedna trećina u domenu obrazovanja, i da time uštedi 15 milijardi dolara. Najveće povećanje sredstava namenjeno je Sekretarijatu za odbranu, u iznosu od blizu sedam odsto, na nešto više od 439 milijardi dolara.

Medjutim, kako je uvedeno u praksu posle terorističkih napada na SAD, 11. septembra 2001. godine, izdaci za vojne operacije u Iraku i Avganistanu nisu obuhvaćeni redovnim budžetskim procesom. Administracija planira da zasebno zatraži od Kongresa 70 milijardi dolara za vojne operacije do kraja ove fiskalne godine i dodatnih 50 milijardi dolara za druge relevantne vojne izdatke 2007. godine. Direktor za pitanja budžeta u Beloj kući, Jošua Bolten, potvrdio je da su ratni izdaci ključni faktor povećavanja federalnog deficita, koji će, kako se očekuje, iznositi 423 milijarde dolara ove godine, pored izdataka za saniranje posledica uragana Katarina.

“Tekući vojni izdaci su značajni i predvidjamo da će biti još veći 2006. godine i oni su deo razloga za povećanje deficitu. Najveći faktor, koji nismo očekivali, jeste cena ekonomskog oporavka i obnove regiona Meksičkog zaliva od posledica uragana Katarine”, kaže Bolten.

Republikanci, uključujući predsedavajućeg Predstavničkog doma, Denisa Hasterta, branili su budžet, ukazujući da je on u skladu sa nastojanjima da se postave piroriteti i kontroliše povećanje izdataka, a da se istovremeno održi neprestani ekonomski rast. Demokrate su se usredsredile na posledice vojnih operacija u Iraku i ukidanje domaćih programa. Lider manjine u Senatu, Hari Rid, rekao je da se ovim budžetskim programom ukidaju programi za siromašne i one kojima su najpotrebniji, dok se istovremeno čine ustupci bogatima i specijalnim interesima. Predstavanik Bele kuće, Skot Maklelan rekao je da demokrate nastoje da postignu političke poene i da ignorišu predsednikov apel za dvostranačku saradnju u rešavanju pitanja izdataka i drugih izazova.

“Mislim da morate da pogledate i razmotrite ovaj bužetski predlog. Nisam siguran da su neki ljudi koje pominjete imali prilike da ga pročitaju. Medjutim, jedna stvar o kojoj je predsednik govorio prošle nedelje u govoru o stanju unije jeste važnost veće dvostranačke političke saradnje u Vašingtonu na odredjivanju prioriteta, kako bismo osigurali da će dolari poreskih obveznika biti iskorišćeni na mudar način i to ćemo nastaviti da činimo”, rekao je Meklelan.

Predsednik Buš računa da će Kongres, koji kontrolišu Republikanci, potvrditi poreske olakšice usvojene ranije tokom ove administracije, i tako ih učiniti permanentnim, da bi ekonomija ostala snažna i da bi se pomoglo da se deficit smanji za 50 odsto do 2009. godine, čak i dok se ukidaju brojni programi. Medjutim, predsednik će sigurno biti suočen sa oštrom kritikom demokrata zbog, na primer, smanjenja sredstava za veliki vladin zdravstveni program poznat kao Mediker, u iznosu od skoro 36 milijardi dolara tokom narednih pet godina.

Što se tiče pomoći inostranstvu, predsednik Buš je zatražio tri milijarde dolara za program poznat kao Milenijumski izazov, za nagradjivanje zemalja u razvoju koje pokažu progres na planu ekonomskih i domaćih reformi. Kongres je prošle godine razočarao predsednika odobrivši samo 50 odsto sredstava od predsednikovog zahteva. U novom budžetskom predlogu predsednik Buš takodje traži četiri milijarde dolara za petogodišnji program borbe protiv side, što je više od 700 miliona dolara više nego prošle godine.

XS
SM
MD
LG