Linkovi

Istorija i značaj predsedničkih govora o stanju nacije


Predsednik Buš će u utorak uveče održati govor o stanju unije u kojem će, kako se očekuje, pozvati na nastavak unutrašnje i spoljne politike koju administracija sprovodi već pet godina.

Osvrnimo se na kratko na istoriju i značaj predsedničkih govora o stanju unije.

Obraćanje predsednika Džordž Buša označava nastavljanje duge tradicije u odnosima izmedju izvršne i zakodnodavne grane vlasti u političkom sistemu SAD. Prema odredbama američkog ustava predsednik ima obavezu da se, s vremena na vreme, obraća Kongresu izveštajem o stanju unije i drugim pitanjima koja su hitna ili se smatraju značajnim. Ustav ne daje preciznije smernice u tom pogledu, ali je predsednikov izveštaj, koji se sada naziva govor o stanju unije postao redovni godišnji ritual. Tu tradiciju je uveo još prvi predsednik Džordž Vašington, koji je lično podnosio svoj izveštaj Kongresu. Medjutim, treći predsednik, Tomas Džeferson, prekinuo je tu tek započetu tradiciju. Kako ukazuje Alan Lihtman, profesor istorije na Američkom univerzitetu u Vašingtonu, Džeferson je smatrao da nastup predsednika u Kongresu deluje suviše «monarhistički».

«Prema tome Džeferson je 1801. odlučio da se ne pojavi lično pred Kongresom već da zakonodavnom telu uputi pisanu poruku. Predsednici posle Džefersona nastavili su tu novu tradiciju i slali Kongresu pismene poruke o stanju unije sve do još jednog velikog političkog lidera, Vudroa Vilsona.»

Predsednik Vilson se obratio Kongresu 1913. godine da bi izneo svoje predloge o regulisanju ekonomije. Sledeći predsednik koji je to učinio bio je Franklin Delano Ruzvelt, čiji redovni govori o stanju unije su ujedno bili prvi koji su prenošeni putem radija.

Stiven Vejn je profesor političkih nauka na univerzitetu «Džordž Vašington» u Vašingtonu.

«Govor o stanju unije postao je način na koji predsednik izlaže svoj politički program pred Kongresom i ujedno izveštava američki narod o svojim uspesima i očekivanjima u budućnosti. To je sada deo naše političke tradicije, koji je propraćen ceremonijalnim aspektima, i obično ide u prilog predsedniku.»

Abraham Linkoln je iskoristio svoju godišnju poruku 1862. godine da bi pokrenuo svoj prvi napad na ropstvo, rekavši da bez ropstva ne bi bilo ni gradjanskog rata u zemlji. Predsednik Ruzvelt je objavio svoj program ekonomskih prava u jednom od svojih govora o stanu unije. Hari Truman se obratio Kongresu da bi izneo svoj ekonomski program nazvan – «The Fair Deal», dok je Lindon Džonson predložio paket zakona o gradjanskim pravima i nastojanjima da se eliminiše siromaštvo.

«Ova administracija danas i ovde objavljuje bezuslovni rat siromaštvu u Americi.»

U svom ovogodišnjem govoru o stanju unije, predsednik Džordž Buš će nastojati da da novi zamah svom drugom mandatu posle teške protekle godine tokom koje je došlo do porasta nezadovoljstva zbog rata u Iraku, vladinog odgovora na uragan Katrina, podizanja optužnice protiv visokog zvaničnika administracije i drugih skandala u koje su bili umešani uticajni republikanci. Iz tih razloga, popularnost predsednika Buša opala je na najniži nivo tokom njegovog predsednikovanja, a govor o stanju unije biće jedna od prilika da se taj trend preokrene.

XS
SM
MD
LG