Linkovi

Irak: Najveće šanse za izbornu pobedu imaju četiri koalicije


Iračani će 15. decembra po treći put ove godine izaći na birališta da bi izabrali parlament čiji mandat će trajati četiri godine. Time će i zvanično biti završen prelazni period koji je počeo svrgavanjem Sadama Huseina. Medju stotinama stranaka koje će učestvovati na izborima najveće šanse imaju četiri koalicije.

Većinu u prelaznoj skupštini koja je izabrana u januaru ove godine imale su dve koalicije. Koalicija koja predstavlja većinske šiite, osvojila je više do polovine poslaničkih mesta. Druga koalicija koja zastupa Kurde, sa severa Iraka, osvojila je četvrtinu mesta. Suniti su u ovoj skupštini imali samo 12 poslaničkih mesta. Razlog je u tome što su suniti, koji su predstavljali okosnicu režima Sadama Huseina, i koji čine glavnu bazu pobune u Iraku, bojkotovali izbore u januaru.

Sada su sunitski lideri odlučili da se uključe u politički proces. Lider Fronta za konsenzus, Adnan al-Duleimi, nada se da će to ubrzati odlazak stranih trupa:

«Ako uspemo da obrazujemo vladu koja će predstavljati sve iračke sekte, imaćemo pravednu vladu i sposobnost i transparentnost da donosimo pravične mere, ne za neku pojedinačnu grupaciju, već za sve Iračane. To će pomoći da se okonča strana okupacija,» kaže al-Duleimi.

Suniti takodje žele da izmene novi irački ustav, koji daje znatnu autonomiju šiitskoj i kurdskoj oblasti, pošto strahuju da bi to moglo da dovede do razbijanja Iraka. Medjutim, Kurdi, koji su pretrpeli dosta pod režimom Sadama Huseina, veruju da su regionalna autonomija i ljudska prava ključni elementi novog ustava. Roš Nuri Šauvejz je na čelu koalicije kurdskih stranaka.

«To je minimum koji možemo da prihvatimo. Naročito kada se radi o pravima pojedinih segmenata iračke populacije – Kurda, sunita i šiita. Dakle radi se o minimalnim ljudskim i manjinskim pravima u ustavu. To je ono što želimo. Ne želimo da se vraćamo unazad,» kaže Šauvejz.

Verske stranke, koje su bile potisnute pod režimom Sadama Huseina, dominiraju politikom u novom Iraku. Sekularni i liberalni kandidati nisu dobro prošli na prvim izborima u januaru. Sekularni kandidati sada su se pridružili Nacionalnoj demokratskoj koaliciji. Jedan od njenih lidera, bivši ministar inostranih poslova, Adnan Pačači, kaže da su druge koalicije ostavile veliki prazan prostor u političkom centru, koji njegova koalicija želi da popuni.

«Većina Iračana ne pripada verskim strankama. Većina Iračana ispoljava - ne želim da kažem sekularne tendencije, pošto se to može pogrešno protumačiti, ali svakako demokratske, liberalne tendencije i oni ne žele da verske podele budu osnova političke aktivnosti,» kaže Pačači.

Pačači dodaje da je najvažnije da se izbori održe, pošto se demokratija uči u praksi.

«Dobijamo svoje prve lekcije iz demokatije i mislim ćemo - što više budemo vežbali, više insistirati na tome da je zadržimo. Na kraju krajeva – nema druge opcije u Iraku,» kaže Pačači.

Do sada su novom iračkom demokratijom dominirali šiiti. Koalicija šiitskih stranaka ima najveći uticaj u sadašnjoj vladi, a najuticajnije u toj koaliciji su dve verskje stranke – Dava, i Vrhovni savet islamske revolucije u Iraku. Glavni politički strateg Saveta, Saad Džaval Kandil, smatra da će učešće sunita smanjiti broj mesta u parlamentu koje sada imaju ostale koalicije, ali ne vidi nikakav veći problem u tome.

«Verovatno će se i druge stranke pridružiti postojećim koalicijama i verujem da ćemo imati vladu nacionalnog jedinstva,» kaže Kandil.

Mnogi posmatrači se slažu da će vlada nacionalnog jedinstva biti najverovatniji ishod izbora i navode da će uspeh sunitskih i sekularnih stranaka proširiti političku zastupljenost različitih segmenata iračke populacije.

XS
SM
MD
LG