Vašington smatra da je adekvatna opcija - u skladu sa preporukama Venecijanske komisije reformisanog ustava BiH - jača centralna vlast, veća ovlašćenja premijera, efikasniji parlament i jedan predsjednik, ali se promjene moraju dogovoriti i definisati u procesu tokom narednih mjeseci, kaže u intervju za Glas Amerike američki podsekeretar za politička pitanja Nikolas Berns. Po njegovim riječima ovi su pregovori značajno lakši od onih od prije jedne decenije u Dejtonu:
"Mislim da je prije deset godina bilo mnogo teže. Ambasada BiH je u nedjelju objavila saopštenje u kojem se naglašava spremnost i predanost lokalnih lidera procesu ustavnih reformi. To uopšte nije u pitanju. Sada je pitanje kako razraditi detalje i principe reforme. Kada sam prošlog mjeseca bio u Sarajevu predložio sam da lideri javno iskažu saglasnost o neophodnosti ustavnih reformi, da saopšte da vjeruju da na tome počiva budućnost njihove zemlje i da iskažu spremnost na reorganizaciju institucija. Mislim da će tu obavezu preuzeti i pred državnim sekretarom Kondolizom Rajs. Međutim, kada se vrate iz Vašingtona, moraće da razrade određene detalje i to bi moglo da potraje i šest do 12 mjeseci. Ali oni će danas iskazati fundamentalnu odlučnost da zauvijek reformišu svoju zemlju. Mislim da će se to desiti i da će to biti istorijska odluka", kaže Berns.
Po njegovim riječima "suštinski napredak je da BiH lideri kažu da Dejtonski sporazum mora da se modernizuje".
"Država više ne može opstati sa internim 'Berlinskim zidom' koji dijeli etničke zajednice i to mora da bude jedna država. Nije na Amerikancima ili Evropljanima da kažu kakvo će biti predsjedništvo i kakvu će ulogu imati premijer, predsjedik i šef parlamenta. To će lideri odlučiti u narednih 6 do 12 mjeseci, ali ako pitate da li će se dogovoriti o zajedničkoj viziji njihove zemlje, mislim da hoće", kaže Berns.
Po riječima američkog državnog podsekretara u dokumentima koje će sa Kondolizom Rajs potpisivati članovi BiH predsjedništva biće posebno podvučena spremnost da se uhapse i predaju Haškom sudu odbjegli optuženici Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Na pitanje da li Vašington postavlja i neke rokove za njihovo hapšenje, Berns kaže:
"Odustali smo od rokova kada su u pitanju pomenuta dvojica. Obaveza je vlade u Beogradu da nađe Ratka Mladića. On je bio zaštićen i živio je u srpskoj vojnoj bazi punih 8 godina. Ne stoji argument srpske vlade da ona ne zna gdje je Mladić. Apelujemo na vladu Srbije da ga pronađe i, ako se ne preda dobrovoljno, uhapsi i preda Haškom sudu. I dok to ne učini – vlada Srbije ne može imati normalne odnose sa mojom zemljom. Ista poruka važi i za vlasti u Banjaluci. Očekujem da u ponedjeljak pred državnim sekretarom Kondolizom Rajs pozovu Radovana Karadžića da se preda, ali i da iskoriste svoj uticaj u lokalnoj zajednici da pronađu Karadžića i da ga izvedu pred Haški sud", kaže Berns.
Dolazak Martija Ahtisarijan u Prištinu označio je na neki način početak priprema za intenziviranje pregvora o budućem statusu Kosova. Na pitanje kada će biti postavljen američki izaslanik – Berns kaže da će sekretar Kondoliza Rajs uskoro naimenovati američkog posrednika u pregovorima.
"Mi u potpunosti podržavamo predsjednika Ahtisarija. Ja sam nedavno bio u Prištini, a takođe sam nedavno razgovarao sa Ahtisarijem. Mislim da svi zunamo šta bi trebalo da se učini. Činjenica je da će SAD biti suštinska podrška Ujedinjenim nacijama u ovim pregovorima", kaže američki podsekretar Nikolas Berns.