Linkovi

Hanter: Gradjani Kosova mogu da računaju na ulazak u društvo koje daje nadu


Povodom predstojećih razgovora o konačnom statusu Kosova, razgovarali smo sa Robertom Hanterom, višim savetnikom u istrazivačkom centru Rend i bivšim ambasadorom Sjedinjenih Država pri Evropskoj uniji i NATO-u. Po mišljenju gospodina Hantera, razgovori o pitanju Kosova trebalo bi da proteknu u znaku obezbedjivanja bolje budućnosti za sve koji žive u pokrajini i prevazilaženja tereta mučne prošlosti.

Hanter: Očigledno da se ne može naći resenje koje će sve da zadovolji. Medjutim, važno je da razgovori proteknu u kontekstu prevazilaženja prošlosti i okretanja ka budućnosti. Potrebno je imati u vidu da Evropa vešc pedeset godina gradi nov, ujedinjeni kontinent, lišen razornog nacionalizma, sa zemaljama bez naglašenog nacionalnog suvereniteta koje zato stiču prednosti i privilegije članstva u prosperitetnoj zajednici poput Evropske unije. Drugim rečima, kosovski Albanci i Srbi mogu da računaju na ulazak u društvo koje daje nadu i koje se ne drži prošlosti. Inače, na predstojećim razgovorima o konačnom statusu Kosova vodiće se računa o tri apsekta. Prvo, da rešenje bude takvo da ne može doći do novog konflikta, zatim da kosovskim Albancima bude obezbedjen državni identitet i treće, da se omogući bezbednost srpskoj manjini, kao i zaštita srpskih kulturnih i verskih objekata na Kosovu. Mislim da će na kraju Kosovo dobiti odredjen oblik suverenosti. Medjutim, sve se to ne može postići jednokratnim razgovorima. Ti će pregovori trajati duže. Medjunarodna zajednica će morati da se aktivno angažuje i to na duge staze.

Glas Amerike: Zašto je Zapad toliko angažovan na pitanju Kosova?

Hanter: Zapad je pre svega želeo da izgradi novi bezbednosni i ekonomski sistem u Evropi, da integriše Centralnu Evropu koja je do pada Sovjetskog Saveza bila iza Gvozdene zavese, da pruži ruku Rusiji kako ne bi postala nezadovoljna i neprijateljska sila. I sve to je postignuto. Medjutim, postalo je takodje jasno da bi nastavljeni sukobi na Balkanu, na tlu Evrope, ceo taj poduhvat obesmislili. Angažovanje Evrope i Amerike bilo je nužno ne samo radi okončanja samog konflikta, već i radi samog evropskog projekta. Zapad koji se proširio na Centralnu Evropu neće biti celovit bez Balkana i prostora bivše Jugoslavije. Dakle, to je postao i moralan i politički prioritet.

Glas Amerike: Da li smatrate da je situacija dovoljno stabilizovana i da ne preti opasnost nove krize i konflikta?

Hanter: Dovoljno je stabilna da više ne preti mogućnost oružanog konflikta ili stranog uplitanja. Setimo se samo rata u Bosni u kojoj su neke evropske zemlje zauzimale strane kao da je ponovo 1914. Mislim da se tako nešto neće ponoviti. Osvrnuo bih se na primer Madjarske i Rumunije koje su morale da se odreknu svojih aspiracija iz prošlosti da bi mogle da postanu članice NATO-a. Madjarska je, kao što je poznato, posle Prvog svetskog rata za kaznu izgubila svoju glavnu pokrajinu Transilvaniju, koja je pripojena Rumuniji. Da bi bila primljena u NATO savez 1996. godine, Madjarska je zauvek morala da se odrekne bilo kakvog prava nad Transilvanijom. S druge strane, Rumuniji je jasno bilo predočeno da ne može da postane članica NATO-a sve dok se ne izmiri sa Madjarskom. Madjari i dalje brinu o svojim manjinama koje žive u drugim zemljama, ali siguran sam da svoje političke metode nikada neće zameniti oružjem.

XS
SM
MD
LG