Predsjednik Buš je nominovao sudiju federalnog apelacionog suda Semjuela Alita /Samuel/ za sudiju Vrhovnog suda SAD.
Predstavljajući svog novog kandidata u Bijeloj kući, predsjednik je Alita opisao kao “čovjeka sa velikim karakterom” koji je dokazao savršeno pravno znanje i predanost pravdi.
Sudija Alito se zahvalio predsjedniku, prisjetvši se istovremeno kako je sa velikim oduševljenjem zastupao svoij prvi slučaj pred Vrhovnim sudom.
Sudija Alito se sjetio kako je bio zahvalan na prvom odgovoru sudije Sandre Dej O Konor, rekavši kako je posebno počastvovan time što će upravo nju zamijeniti ako bude potvrđen.
Baš kao i prethodni kandidati - i sudija Alito je odmah požurio na Kapitol Hil, na konsultacije sa republikanskim liderima u Senatu. Oni su pohvalili njegove akadamske i profesionalne kvalitete, dok konzervativci istovremeno pozdravljau Alitove restriktivne odluke u odnosu na pravo na abortus.
Demokrate kažu da je predsjednik Buš popustio pred zahtjevima ekstremne desnice.
Senator Čarls Šumer kaže da je tužno što je predsjednik predložio kandidata koji će podijeliti Amerku, i zamijeniti Sandru Dej O'Konor koja je objedinjavala Amerikance.
Oni koji poznaju sudiju Alita kažu da će Amerikanci biti impresionirani njegovim izbalansiranim stavom i poštovanjem presedana.
Adam Kionjoli, bivši Alitov pomoćnik, kaže da njegov nekadašnji šef ne vjeruje da bi sudska vlast trebalo da kreira i donosi političke odluke.
Alito je nominovan nakon što je predsjenikova savjetnica, Herijet Majers / Harriet Miers/ pod pritiskom nezadovoljnih konzervativnih grupa, povukla kandidaturu.
Za razliku od Majersove, o čijoj se sudskoj filozofiji nije znala gotovo ništa, sudija Alito ima reputacihju konzervativnog sudije sa petnaestogodišnjim iskustvom federalnog apelacionog suda.
Lider Demokrata u Senatu, Heri Rid upozorio je na moguće nevolje, i kada je u nedelju rekao da predsednik računa da će sukob sa demokratama oko Vrhovnog suda skrenuti pažnju sa drugih problema sa kojima je suočena njegova administracija, poput sve slabije podrške javnosti ratu u Iraku i skandalom podstaknute ostavke visokog savetnika potpredsednika Dika Čejnija.
Nominacija Semjuela Alita će, po svemu sudeći, izazvati žestoku političku debatu. Demokrate su upozorile da bi mogle da upotrijebe taktiku odlaganja, poput otvorene debate bez vremenskog ograničenja, kako bi osporili potvrdu kandidata za kojeg smatraju da je suviše konzervativan. Republikanci koji imaju većinu u Senatu, tvrde da imaju dovoljno glasova da za potvrdjivanje sudije Alita. Predsednik Buš je – u svakom slučaju - apelovao na Senat da to učini pre kraja ove godine.
Semjuel Alito – karijera po mjeri konzervativaca
Semjuel Alito je izraziti konzervativac sa impresivnom karijerom. Predsjednikov otac, Džordž Herbert Buš nominovao je Alita 1990. godine za sudiju federalnog apelacionog suda. Od tada, sudija Alito je donio na stotine presuda.
Neki od njegovih stavova iz tog perioda posebno će interesovati senatore koji bi trebalo da odobre njegovu kandidaturu. Vrhovni sud nerijetko odlučuje o kontroverznim pitanjima kakva su pravo na abortus i razdvojenost srkve i države.
Sudija Alito je podržao limitiranje prava na abortus. Godine 1991. bio je jedini sudija koji se usprotivio ukidanju zakona države Pensilvanije, koji je obavezivao žene da se prije abortusa konsultuju sa mužem.
Godine 1997., sudija Alito bio je autor obrazloženja sudske odluke kojom je gradskim vlastima dozvoljeno da u vrijeme vjerskih praznika izloži scene Hristovog rođenja i menore, zato što su na istim lokacijama, istovremeno bili postavljeni i sekularni simboli i transparent koji je govorio o značaju vjerske raznolikosti.
Pedesetpetogodišnji Semjuel Alito se često poredi sa Vrhovnog suda Antoniom Skalijom. Obojica su italijanskog porijekla, odrasli su u Nju Džerziju, a zajednički im je imenilac - vrlo konzervativna filozofija. Skalija je poznat kao as being more otvopren i ratoboran, dok je sudija Alito, koga neki američki mediji već nazivaju i “Skalito”, tiši i umjereniji.
Sudija Semjuel Alito je pohađao univerzitet u Prinstonu, a pravo je diplomirao na Jeilu /Yale/. University. Radio je u Sekretarijatu za pravdu od 1981. 1987. i kao državni tužilac u Nju Džerziju. Sa suprugom Martom ima dvoje djece.