Linkovi

Afroamerikanci i Hispanci u manjem broju pohadjaju škole u Sjedinjenim Državama


Stope univerzitetskog obrazovanja su niže za muškarce nego za žene medju manjinskim grupama. Istraživači i obrazovni radnici su nedavno u Los Andjelesu održali sastanak kako bi se pozabavili tim problemom.

Ovaj disparitet, kaže psiholog Aida Urtado sa Kalifornijskog univerziteta u Santa Kruzu je ilustrovan na primeru jedne latino porodice u njenom gradu. Ćerka je bila jedan od njenih studenata, koja je dobila univerzitetsku diplomu i kasnije magistraturu savetnika. I dok je ta mlada žena napredovala u karijeri, njen brat je ubijen u razmeni vatre izmedju dve bande. Često se primećuje isti trend: mlada žena prevazidje siromaštvo i postaje odličan student, dok njen brat napušta školu, pronalazi slabo plaćeni posao i ponekad čak i zapada u nevolje sa zakonom.

Često podizani u getou, dečaci i devojčice iz manjinskih grupa suočeni su sa sličnim preprekama, ali profesor Urtado kaže da kulturni faktori takodje igraju ulogu. Latino majke su obično stroge sa svojim tinejdžerkama. Suviše često, kaže ona, mladići su raspušteni. Heri Pačon, predsednik Tomas Rivera instituta, koji je bio domaćin nedavne konferencije o latino muškarcima u sistemu višeg obrazovanja kaže da pored kulturnih postoje i drugi faktori. On ističe da su učitelji i nastavnici u osnovnim školama pretežno žene koje su uzor za devojčice iz manjinskih grupa. Zatim, učenici iz manjinskih grupa ne razumeju proces upisivanja u koledž, te nalaženja zajmova i stipendija kako bi sebi omogućili školovanje. Heri Pačon navodi još jedan faktor:

“Mladi Hispanci imaju više prilika za zapošljavanje sa diplomom srednje škole ili pošto napune 17 godina - recimo u nekoj vrsti fizičkog posla ili pak u nekoj automehaničarskoj radnji. To nije slučaj sa devojkama te one stoga cene više obrazovanje. To je velika šteta jer je razlika u prihodu izmedju učenika koji je završio koledž i onog koji nije milion dolara tokom životnog veka. Znači radi se o odluci vrednoj milion dolara.“

Aron Tomas je obrazovni direktor Nacionalne urbane lige, organizacije za gradjanska prava Afroamerikanaca. On kaže da mladi crnci često podražavaju slavne ličnosti iz zabavne industrije ili sportske zvezde, dok njihove sestre ostaju u školi i obrazuju se. Mali broj tih momaka razume koliko je teško slediti korake njihovih idola. S druge strane, upis pripadnika manjinskih grupa na koledž nije mali. Amerikanci azijskog porekla imaju više obrazovne stope nego druge manjinske grupe. Učesnici sastanka u Los Andjelesu kažu da su niže stope za Afroamerikance i Hispance rezultat brojnih faktora - od pomanjkanja uzora do visoke stope kriminala u getoima. Aron Tomas kaže da je ovo nacionalni problem i koristi analogiju sa sportskim timom:

”U svakom timu ima igrača koji stalno sede na klupi i koje odbijamo da koristimo. Mislim da je to glupo i kratkovido i da ne čini da Amerika bude ono što može. Moramo svim talentima dati priliku da daju gol, povedu loptu na terenu i igraju utakmicu.“

On takodje ističe da bi obrazovni jaz izmedju muškaraca i žena u manjinskim grupama i izmedju manjina i drugih mogao biti premošćen zajedničkim nastojanjima obrazovnih radnika, političara i lidera njihovih zajednica.

XS
SM
MD
LG