Linkovi

U Nemačkoj i dalje vlada politička neizvesnost posle parlamentarnih izbora


U nedelju su u Drezdenu održani naknadni izbori za tri poslanička mesta u Bundestagu. Njihov ishod je predstavljao dodatni podstrek za opozicione demohrišćane koji su osvojili još jedno poslaničko mesto i time povećali svoju prednost pred Socijaldemokratama na četiri mesta.

Kancelar i vodja Socijaldemokratske stranke, Gerhard Šreder, zalaže se za prijem Turske u EU i smatra da bi Nemačka trebalo da se pridruži Francuskoj i drugim zemljama kako bi EU postala protivteža SAD. Medjutim, tokom mandata kancelara Šredera nemačka ekonomija je usporila rast i suočila se sa visokom stopom nezaposlenosti. Angela Merkel, ćerka istočnonemačkog luteranskog pastora, obećava da će smanjiti izdatke za socijalne beneficije i unaprediti nemačko-američke odnose.

Ona se takodje protivi punom članstvu Turske u EU. Heli Dejl, iz konzervativne zadužbine Heritidž, kaže da je Angela Merkel predvodila Hrišćansko-demokratsku uniju u jednoj od najslabijih izbornih pobeda u istoriji te stranke i da neizvesnost oko imenovanja budućeg kancelara pokazuje da većina Nemaca smatra da su predložene reforme gospodje Merkel suviše drastične.

«Nemci nisu došliu do tačke na kojoj bi bili spremni da podrže reformu ekonomije i sistema socijalnih beneficija koje bi bile u skladu sa zahtevima konkurentnog medjunarodnog okruženja. U društvu jednostavno još ne postoji konsenzus o potrebi reforme ekonomije, penzionog i sistema socijalnog osiguranja.»

Medjutim, neki analitičari smatraju da su se sadašnje političke teškoće mogle naslutiti već duže vreme. Kada je tadašnja Zapadna Nemačka uspostavila svoj model vlade pod nadzorom zapadnih sila, glavni cilj je bio da se spreči pojava novog diktatora. Ustav Zapadne Nemačke, koji je kasnije postao postao i ustav jedinstvene Nemačke, sadrži elemente koji nalažu političke kompromise, ali se često završavaju u političkoj paralizi. Čarls Kapčan, iz ugledne nevladine organizacije Savet za medjunarodne odnose, smatra da je nemački federalni sistem toliko izbalanasiran da je često nemoguća konstituisanje jasne parlamentarne većine.

«Problem je delimično strukturne prirode pošto je ustav koncipiran tako da podstiče konsenzus i ne dozvoljava ekstremnim glasovima da prevladaju. Sistem je funkcionisao dobro do 1980-ih godina kada su postojale praktično samo dve glavne političke stranke. Medjutim, od tada su Socijaldemokrate i demohrišćani izgubili monopol nad političkim sistemom. Pojavile su se manje stranke poput Zelenih i Leve partije.»

Kapčan dodaje da su dva tabora - levo i desno od centra, takodje podeljena iznutra. Stiven Sabo, profesor evropskih studija na univerzitetu Džons Hopkins, tvrdi da je nejednakost u životnom standardu izmedju zapada i istoka zemlje takodje jedan od uzroka političkih podela. On primećuje da bi oslabljena Nemačka imala i negativan uticaj na ostatak Evrope.

«Kada se radi o budućnosti Evrope, nema važnije zemlje od Nemačke. Nemačka ima najveću ekonomiju i bila je odlučan faktor u proširenju unije, kao i glavni izvor prihoda za budžet unije. Ako Nemačka ostane u krizi to će značiti i krizu i stagnaciju za Evropu bez stvarnog lidera. Britanija, sama po sebi, to ne može da pruži, kao ni Francuska. Jedino Nemačka koja ima centralnu i dinamičnu ulogu to može da pruži.»

Ipak, neki analitičari kažu da bi takozvana velika koalicija Socijaldemokata i demohrišćana, koja bi kontrolisala 448 od 614 mesta u Bundestagu, mogla da izvrši veći pritisak za preko potrebne ekonomske i socijalne reforme. Ukoliko se dve vodeće stranke opredele za kompromis to bi, prema njima, moglo da znači novu fazu za Nemačku.

XS
SM
MD
LG