Linkovi

Glasine o uraganu Katrina


Kada je prošlog meseca uragan Katrina pogodio Nju Orleans, objavljeni su izveštaji da je grad zahvatila anarhija. Neki funkcioneri Nju Orleansa su izjavili da su naoružane siledžije ubijale, silovale i zavele teroror nad bespomoćnim gradjanima. Neki tvrde da je oko 10.000 gradjana izgubilo život kao rezultat urgana i nedostatka hitne pomoći.

U haotičnoj situaciji koja je nastala pošto je uragan Katrina pogodio Nju Orleans izbila su nagadjanja medju hiljadama očajnih gradjana okupljenih u sportskom centru Superdom i Konvencijskom centru, koji su čekali da budu evakuisani.

Govorilo se o tumarajućim grupama naoružanih siledžija i silovanju u prihvatilištima. Glasine da su stotine stanovnika Nju Orleansa umrle zbog nestašice hrane, vode i lekarske nege, i da su njihova tela naslagana u podrumu Superdoma, takodje su naveliko prepričavane. Bilo je dovoljno ljudi koji su razgovarali sa novinarima o tim užasnim dogadjajima, a mediji su izveštavali o glasinama o kriminalu i nasilju kao da su činjenice. Sada se ispostavilo da mnogi od tih senzacionističkih izveštaja nisu bili istiniti.

Vlasti su sada potvrdile da je izvršeno jedno ubistvo u Konvencijskom centru, a da nije bilo ubistava u Superdomu. List Los Angeles Times je objavio da su državni funkcioneri izjavili da je broj mrtvih daleko manji od ranije saopštenog. Funkcioneri kažu da je pronadjeno deset tela u Superdomu i četiri u Konvencijskom centru. Nije bilo verodostojnih izveštaja o silovanjima. Potpukovnik Nacionalne garde u Luizijani, Žak Tibodo, bio je u Konvencijskom centru i sportskom centru Superdom.

“Čuo sam o situacijama i glasinama o silovanju i ubistvima i potpunom bezakonju u Superdomu i Konvencijskom centru i mogu da vam kažem da sam bio na obe lokacije i da su takve tvrdnje potpuno netačne i da se takve stvari nisu dogodile.”

Teško je odvojiti glasina od činjenica u jeku destrukcije Nju Orleansa. Veliki delovi grada su bili poplavljeni, telefonske veze prekinute, što je doprinelo da novinari nisu mogli da provere činjenice. Medjutim, profesor na odeljenju za komunikacije pri Američkom univerzitetu, Džozef Kampbel, baca krivicu na novinare koji nisu obavli dovoljno savesan posao.

“Mislim da je bacanje krivice na okolnosti u neku ruku izgovor. Novinari često rade pod veoma teškim uslovima i izveštavaju na najbolji mogući način, ali u ovom slučaju nisu smeli da prihvate razne procene i nagadjana i na osnovu toga formiraju sliku, kao što je to bio slučaj sa situacijom u Nju Orleansu jer to šteti informisanosti javnosti, a i samoj novinarskoj profesiji. Novinari je trebalo da obave bolji posao.”

Takodje postoje podaci da su pogrešne informacija čak otežale humanitarna nastojanja. List Njujork Tajms je objavio da su stvarni ili izmišljeni slučajevi nasilja i povreda gradjana promenili raspored upućivanja vojnika, usporili evakuacije bolesnih, zamrzli kretanje helikoptera i naveli neke policjace da podnesu ostavku.

Medjutim, medijski stručnjak, Stiven Hes, kaže da su uopšte uzevši mediji obavili dobar posao u prikazivanju situacije u Nju Orleansu.


“ Ovih dana je teško odati priznanje medijima za izuzetno dobro obavljen posao, ali ako stvarno obratite pažnju na opštu sliku koja je prikazana svetu i Amerikancima, dobijena je slika užasne katastrofe. U tom pogledu novinari su obavili dobar posao. Ali, ako ulazite u detalje, narvno ustanovićete brojne greške. Nije uzalud rečeno da su izveštaji u štampi ”prvi nacrt istorije“. Ja bih se uzdržao od brzoplete kritike američkih i stranih medija.”

Medjutim, Hes potvrdjuje da su izveštaji sa greškama, dostavljni odmah nakon naleta uragana Katrina, možda doprineli daljem podrivanju poverenja Amerikanca u medije. Istovremeno, mediji ovih dana donose sveobuhvatne izveštaje zasnovane na činjenicama, ispravljajući ranije greške.

XS
SM
MD
LG