Evropski šefovi diplomatije u ponedjeljak bi mogli dati mandat za početak pregovora sa Hrvatskom, saznaje se iz dobro obavještenih izvora. Biće to, na svojevrstan način, kompromis Austriji na njeno traženje da se, ukoliko započnu pregovori sa Turskom, ista šansa da i Hrvatskoj. Medjutim, za razliku od Turske, za Zagreb se ne bi još uvijek odredio datum njihovog početka- bila bi to, dakle, više politička nego praktična odluka Unije.
U nedjelju se očekuje "leteći " skup ministara vanjskih pslova Unije, neposredno pred njihovo okupljanje, dan kasnije, u Luksemburgu- ključno pitanje je- šta sa Turskom? U tom svjetlu, nastojeći ublažiti tvrdo odbijanje Austrije da se Turskoj obeća članstvo i, u isto vrijeme, traženje Beča da se ponude pregovori i Zagrebu, u Briselu je već donijeta odluka- ministri bi trebali dati mandat za početak završnih pregovora sa Hrvatskom, te tako osigurati austrijski potpis na Turski dosje.
Evropski jedinstven stav o tome da pregovore sa Turskom treba započeti 3. oktobra, narušava Austrija, koja iznosi ono što, čini se, većina misli - evropska javnost je zabrinuta zbog mogućnosti novog širenja granica Unije. Argumenti Beča su da ni u jednoj od evropskih država javnost nije jasnom većinom iskazala želju da Tursku vidi kao punopravnu članicu.
Iako se očekuje da bi pregovori sa Ankarom, kada i ako započnu, trebali trajati čak 10 godina, to se Austrijancima ne čini dovoljno daleko - traže, kao kompromis, pregovore koji će, umjesto "članstva" ponuditi "partnerstvo", šta god to značilo. Turska strana to odbija, tražeći "sve ili ništa"- sa takvih stavova započinje sutrašnji ministarski sastanak, čiji ishod, kao i onoga što će se održati dan poslije, može imati uticaja ne samo na sudbinu pregovora sa Turskom i Hrvatskom, već i na integracijski proces ostatka Balkana.