Specijalna komisija zadužena za reviziju američkog izbornog procesa, na čijem čelu su bivši predsednik Džimi Karter i bivši državni sekretar Džejms Bejker, predložila je uvođenje novog nacionalnog sistema za registraciju birača, sa ličnim kartama sa fotografijom na budućim izborima.
Uz konstataciju da stotinu demokratskih država širom sveta koristi lične karte bez straha da bi one mogle da zadiru u prava birača, komisija je takve karte svrstala među pet ključnih stubova izborne reforme. Bivši predsednik Džimi Karter napominje da je cilj komisije bio da osigura da izborni proces dobije integritet i verodostojnost.
«Obradili smo celu gamu preostalih problema koje dele Amerikanci, u vezi sa osnovnim integritetom našeg izbornog procesa. Želimo da svi kvalifikovani birači u Americi imaju maksimalne mogućnosti za glasanje i lako registrovanje i da im ta šansa ne bude uskraćena. Želimo da osiguramo jedinstvenu primenu pravila, propisa i zakona u vezi sa izbornim procesom.»
Džimi Karter je naglasio da je podržao identifikacione karte kada je saznao za, kako je rekao, neprihvatljive zakone koji postoje u nekim državama, među kojima je i Džordžija iz koje je bivši predsednik, a koji prema njemu predstavljaju izbornu diskriminaciju starih, siromašnih i Afro-amerikanaca. Svako kome bi predložena karta bila izdata, bio bi automatski registrovan kao birač, što bi, prema bivšem državnom sekretaru Džejmsu Bejkeru, umanjilo šanse da toj osobi bude uskraćeno pravo da glasa. Bejker ukazuje da je komisija razmotrila većinu problema koje često navode kritičari, koji tvrde da je američki izborni sistem prevaziđen. On je naglasio da bi izveštaj trebalo da pomogne da se okonča rasprava u vezi sa integritetom glasanja, u odnosu na njegovu pristupačnost.
«Svaki od predloga iznetih u našem izveštaju, bez obzira da li su upućeni Kongresu ili pojedinačnim državama, imaju za cilj da unaprede poverenje u naš sistem federalnih izbora, u kojem ima dosta prostora za usavršavanje. Rekavši to, želim da dodam da smatram da imamo najbolji sistem na svetu.»
Pojedini članovi Kongresa kao i članovi komisije koji se ne slažu sa uvođenjem biračkih karata, već su izneli svoje kritike. Džon Koniers, jedan od vodećih afro-američkih zakonodavaca u Predstavničkom domu, smatra da će kartice imati negativan efekat na biračko telo u manjinskim zajednicama. On smatra da je predlog za uvođenje identifikacionih kartica pogrešan, pošto bi se odnosio na samo oko 10 % birača koji još nemaju foto-identifikaciju, a imaju pravo glasa. Najveći broj primedbi, koje su sa pojavile posle izbora održanih 2004, odnose se na probleme koji su – kako kritičari tvrde - sprečili neke od registrovanih birača da glasaju, među kojima su zabune oko biračkih mesta i takozvani privremeni glasački listići, kojima su glasali oni birači čijih imena nema na biračkim spiskovima.
Komisija je predložila veću doslednost u vezi sa privremenim glasačkim listićima. Istovremeno, komisija je zatražila da u potpunosti bude obezbeđeno finansiranje zakona o unapređenju izbornog procesa, poznatog kao HELP AMERICA VOTE, koji je Kongres usvojio 2002. U Komisiji za reformu federalnog izbornog sistema je podjednak broj članova iz Demokratske i Republikanske stranke, među kojima su bivši državni funkcioneri, članovi Kongresa, eksperti i novinari. Bivši predsednik Karter je zajedno sa bivšim predsednikom Džeraldom Fordom, već bio član slične komisije, formirane posle, tada spornih, predsedničkih izbora održanih 2000. godine.