Linkovi

Prilog o ljudima koji tragaju za izvorima epidemija i novih bolesti


Njihov rad pomaže da se stvore nove vakcine i preduprede epidemije. Lovci na bolesti u akciji – u neposrednoj blizini Vašingtona, u laboratoriji Sekretarijata za odbranu nazvanoj Sistem za globalne infekcije, poznatoj pod skraćenicom GEIS (gajs), rade na pronalaženju, sprečavanju i lečenju infektivnih bolesti.

Lekari u toj laboratoriji ispituju na primer peščane mušice koje prenose parazitsko oboljenje kože koje može da se proširi i na unutrašnje organe. Naučnici ovde ispituju i komarce koji prenose malariju… Svi oni razvijaju nove vakcine i načine lečenja brojnih zaraznih bolesti.

«Pružamo podršku u slučaju epidemija u Sjedinjenim Državama, ali smo partneri koji pomažu i u slučaju izbijanja epidemija koje mogu da se prošire na delove populacije u inostranstvu, bez obzira da li je reč o vojnom osoblju ili civilima», kaže direktor laboratorije Džozef Maloun.

GEIS (gajs) je vojni pogon i radi na obezbeđivanju najbolje zdravstvene nege za pripadnike američkih vojnih snaga stacionirane širom planete. Laboratorija u traganju za bolestima sarađuje sa Centrom za kontrolu bolesti i Svetskom zdravstvenom organizacijom. Veoma važnu ulogu ima i mreža istraživačkih laoratorija u Egiptu, Keniji, Tajlandu, Indoneziji i Peruu.

Većina epidemiologa traga za novim bolestima na poprištu izbijanja epidemije. Doktor Vilijam Raub, zvaničnik u Sekretarijatu za zdravsto i socijalne usluge, kaže da je to težak posao.

«Tu najčešće nema prečica – mora se otići tamo i tragati za podacima. Ali Obaveštajna epidemiološka služba već decenijama pokazuje da je u stanju da dođe i brzo iskoristi lokalne izvore informacija i obavi analitički detektivski posao koji često znači razliku između uspeha i neuspeha, odnosno brzog razumevanja situacije koje omogućava određene preventivne mere», kaže Raub.

Rad može da bude opasan i emocionalno iscrpljujući. Epidemiolozi iz Centra za kontrolu bolesti su bili u Ugandi u vreme izbijanja Ebole pre pet godina. Više od polovine obolelih je umrlo – mnogi od krvarenja. S obzirom da je bolest toliko smrtnosna i zarazna, zdravstveni radnici su morali da nose zaštitnu odeću i pridržavaju se strogih zaštitnih mera. Među njima je bio i Skot Harper iz Centra za kontrolu bolesti, koji kaže da su neki od pacijenata bili vršnjaci njegove dece.

«Razdvajao nas je veliki paravan i jedva da smo mogli da ih dotaknemo. Bili smo u zaštitnoj odeći, sa rukavicama i uz sve te zaštitne mere delovali smo kao da smo došli iz svemira, što mora da ih je užasavalo. Veliki izazov je bio da ih ubedimo da pokušavamo da učinimo sve što možemo i da nam je uistinu stalo do njihovog izlečenja», kaže Harper.

Daglas Hamilton, direktor Obaveštajne epidemiološke službe Centra za kontrolu bolesti, kaže da je to posao koji je ključan za predupređivanje ili zaustavljanje velikih zdravstvenih opasnosti.

«To je zaista detektivski proces prikupljanja mrvica informacija i deduktivnog postupka koji dovodi do predloga plana», kaže Hamilton.

Zakasnelo uviđanje početka epidemije može da dovede do oboljevanja većeg broja ljudi – od kojih će neki umreti. Doktor Patrik Keli, iz Nacionalne akademije nauka, kaže da je sve to veoma važno u ovoj globalnoj eri, u kojoj bolesti mogu brzo da se prošire i utiču i na celo društvo i ekonomiju.

«Videli smo to sa sarsom. Od epidemije sarsa je umro relativno mali broj ljudi, manje od hiljadu, što je malo u poređenju sa mnogim globalnim epidemijama, ali je ona imala orgomne ekonomske posledice u Kini, sa smanjenjem turizma, smanjenjem trgovine. Uticala je i na naše mogućnosti poslovanja sa tom zemljom», objašnjava Keli.

Sada je uvedeno nekoliko sistema za sprečavanje takve krize – koji pomažu da se bolest otkrije pre nego što počne da se širi. Lekari i naučnici u GEIS-u (gajsu) analiziraju podatke prikupljene u američkim vojnim bazama u svetu. Ako se bolest javlja u okolini baze, verovatno će se pojaviti i u samoj bazi, što je rani znak potencijalne epidemije. Tada mogu da počnu da se prate slučajevi i preduzmu mere za ograničenje širenja bolesti. Isto važi i za Globalnu obaveštajnu zdravstvenu mrežu – koja prikuplja i objavljuje preliminarne izveštaje važne za javno zdravlje, 24 sata dnevno, sedam dana nedeljno, na sedam jezika. Sigurni sistem zasnovan na internetu, razvili su kanadski stručnjaci u saradnji sa Svetskom zdravstvenom organizacijom i Inicijativom za nuklearnu opasnost sa sedištem u Vašingtonu.

Bolesti poput sarsa i ptičjeg gripa su pojačale globalnu saradnju i komunikacije – što je veoma pozitivno u kontekstu globalnog rata protiv zaraznih bolesti.

XS
SM
MD
LG