Linkovi

Poljaci izrazili različita mišljenja o prednosti demokratske transformacije


25 godina nakon nastanka pokreta Solidarnost i petnaest godina posle pada komunizma , negativna mišljenja o demokratskim promenama u Poljskoj u većem su broju od pozitivnih, sudeći prema nedavnom istraživanju javnog mnjenja koji je sproveo poljski dnevni list «Žečpospolita».

Kao najveće dostignuće u poslednjih 15 godina većina ispitanika, 52 %, pomenulo je slobodu govora. Preko 40 % smatra da je to članstvo Poljske u NATO-u i Evropskoj uniji. Oko 37% izabralo je ponovno sticanje nacionalnog suvereniteta, dok je skoro isti broj ispitanika, 35%, pomenuo slobodu putovanja u inostranstvo. Samo jedan od četvoro smatra da je tržišna ekonomija glavni dobitak od pada komunizma. Analitičari smatraju da je ovakvo gledište Poljaka povezano sa visokom stopom nezaposlenosti i ekonomskom neizvesnošću poslednjih godina. Lena Kolarska, iz Poljskog instituta za odnose sa javnošću, kaže da Poljaci, generalno, cene takmičarski duh tržišne ekonomije i njen pozitivan uticaj na snabdevanje potrošača i produktivnost. Medjutim oni se opiru prihvatanju drugih strana kapitalizma: nedostatka sigurnih radnih mesta i potrebe da se brzo sprovedu promene tržišnih uslova.

«Mislim da se većina boji nezaposlenosti i to smatra za najveći gubitak i najveći promašaj Solidarnosti. Oni gledaju na vreme komunizma kao nedostatak slobode, na primer slobode putovanja. Ali, takodje ga smatraju i za period sigurnosti. Imali smo poslove, kažu oni. Bilo je malo u prodavnicama, ali su naše osnovne potrebe bile zadovoljene».

Upitani o ukupnom uticaju propasti komunizma na njihove lične živote, 45% ispitanika se izjasnilo kao ravnodušno, 31% je reklo da im je lošije, dok je samo 24% izjavilo da im je mnogo bolje nego što bi im bilo u komunizmu. Aleksander Smolar iz fondacije «Stefan Batori» izjavio je da su takve percepcije u raskoraku sa većinom pokazatelja kvaliteta života u Poljskoj. On se slaže da je glavni izvor nezadovoljstva, kako kaže šok od tržišnih reformi, ali i dodaje da su mnogi Poljaci razočarani sa onim što oni doživljavaju kao nedostatak jasnih pravila u političkom i ekonomskom životu zemlje.

«To ima veze sa nedavnim skandalima vezanim za korupciju, sa generalno lošim mišljenjem o političkoj elitii, sa izveštajima o tome šta se dešava u pravosudnom sistemu Poljske. Ljudi žive sa osećanjem arbitrarnosti, nepredvidivosti, jaza izmedju željenog i ostvarivog».

I Smolar i Kolarska ipak se slažu da su, uprkos visokoj stopi nezaposlenosti, mladi ljudi generalno više optimistični, spremniji na izazove i bolje prilagodjeni nego starije grupe. Ali bez obzira na «komunističku nostalgiju», niko u današnjoj Poljskoj ne poziva na povratak centralizovane ekonomije i jednopartijskog sistema. U stvari, 51% ispitanika u istraživanju «Žečpospolite» smatra da bi 31. avgust, godišnjicu sporazuma iz Gdanjska, trebalo slaviti kao nacionalni praznik.

XS
SM
MD
LG