Linkovi

Majer: Vlada u Beogradu mora da se odupre pritiscima i insistira na ispunjavanju standarda


“Vlada u Beogradu mora da se odupre pritiscima i insistira na neophodnosti potpunog ispunjavanja standradra” kaže za naš program profesor političkih nauka na Nacionalnom unvierzitetu za pitanja odbrane i stručnjak za Balkan, Stiven Majer. Govoreći o važnosti ispunjavanja standarda na Kosovu, profesor Majer u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem između ostalog kaže:

Stiven Majer: Ispunjavanje standarda na Kosovu je važno iz najmanje dva razloga. Prvo - iz perspektive pravičnog ispunjavanja standarda, u kontekstu poboljšanja uslova za život srpskog i drugog nealbanskog življa na Kosovu, jasno bi trebalo staviti do znanja da ti standardi nisu ispunjeni, što je upravo potvrdio i sam specijalni izaslanik Kofija Anana, Kaj Ejde. Drugo - postoji opasnost da se ti standradi iskoriste kao političko sredstvo, odnosno opravdanje da se krene u sledeću fazu, bez obzira na to da li su de fakto ispunjeni ili ne. Naime, postoji mogućnost da usled dugotrajnosti i premorenosti angažovanjem na Kosovu, zapadne zemlje, UN i Kontakt grupa kažu da je postignut zadovoljavajući progres i da se krene u sledeću fazu, odnosno da počnu pregovori o budućem statusu. Vlada u Beogradu mora biti svesna toga i mora da se odupre takvim tendencijama, ukazujući na neophodnost potpunog ispunjavnja standarda.

Glas Amerike: Da li je srpski koncept za decentralizaciju Kosova ostvarljiv?

Stiven Majer: Koncept decentralizacije je u opciji već neko vreme. Koncepti decentralizacije postoje svuda u svetu i nisu ništa novo. Medjutim, problem plana decentralizacije za Kosovo koji Beograd nudi je nepoznanica u kojoj meri je taj plan ostvariv i koristan. Ako pogledate ranije primere decentralizcije u Evopri, u, recimo, Švajcarskoj ili Belgiji, ili čak svojevremeno u Otomanskoj imperiji , obezbedjen je stepen autonomije za lokalne zajednice, uz jednu veoma važnu razliku: znalo se ko je u poziciji vlasti i to su lokalane zajednice prihvatile uz autonomiju, ali i podređen odnos. Problem za kosovske Srbe je da potencijalna decentrlaizcija ne pruža jasnu i definisanu sliku njihovog položaja, posebno u odnosu prema centralnoj vlasti. Uz to bi trebalo imati na umu i da su kosovski Srbi privrženiji i lojalniji Beogradu, nego Prištini. Dodatni je problem i činjenica da se za sada kosovski Albanci opiru decentralizciji i podrivaju taj proces.

Glas Amerike: Kakva bi mogla da bude uloga velikih sila, odnosno SAD i Evropske unije u rešavanju konačnog statusa Kosova?

Stiven Majer: Osnovna stvar koju bi trebalo imati na umu u odnosu na Evropsku uniju i SAD je da su Kosovo i Srbija sada od periferne važnosti u svetlu fokusa SAD i Evropske unije, na borbu protiv terorizma, situaciju na Bliskom istoku, Iraku i Avganistanu. Zapad želi da se oslobodi kosovskog problema, i mogao bi da po inerciji, usled zamorenosti, prihvati da su standardi ispunjeni. S druge strane, Evropska unija je preokupirana unutrašnjim pitanjima, posebno posle referenduma u Francuskoj i Holandiji. Unija sada intenzivno razmatra kojim putem da ide u budućnost. Stoga je Balkan, koji je bio u fokusu 1990-tih, sada sekundarno pitanje. Medjutim, to samo po sebi i nije tako loša stvar, jer pruža dobru priliku da rukovodstava balkanskih zemalja koliko toliko preuzmu u svoje ruke sudbine svojih zemalja. Prema tome, mogu da kažem da će Evropska unija i Vašington učestvovati u kosovskom procesu, ali bez neke kreativne imaginacije ili velikih inicijativa. Sa srpske tačke gledišta, najgore bi bilo da ostane dosadašnji status kvo, koji je protiv srpskih interesa, i stoga bi kosovski Srbi i Beograd trebalo da preuzmu daleko dinamičniju i konstruktivniju ulogu u razrešenju kosovskog problema.

XS
SM
MD
LG