Linkovi

Stiven Bruk: Rat u Bosni i stradanja muslimana postali ključna prekretnica u formiranju  globalne  muslimanske svesti i anti zapadnog raspoloženja?


U komentaru ” Bosna i terorizam”, koji je upravo objavio američki list “Baltimore san”, navodi se da su rat u Bosni i stradanja muslimana, posebno u Srebrenici, postali ključna prekretnica u formiranju globalne muslimanske svesti i anti zapadnog raspoloženja. Stručnjak za terorizam u Odeljenju za nacionalnu bezbednost u Niksonovom centru, Stiven Bruk ( Stephen Brooke) osvrnuo se na tu kontroverznu tezu u razgovoru sa našim kolegom Brankom Mikašinovićem.

Stiven Bruk: Milsim da je pre svega važno takvu tvrdnju sagledati u kontekstu tamošnjih dogadjaja. Naime, tokom rata u Bosni, koji je izbio upravo na početku informatičke ere, prvi put su muslimani, recimo, u Maroku, Indoneziji ili u Africi imali neposredan uvid preko Intereneta u razvoj dogadjaja na Balkanu što je svakako doprinelo još većem razvoju pan-muslimanske svesti. Medjutim, staviti krivicu na jedan jedini dogadjaj, kao što su Srebrenica ili Irak, za nedavni niz terorističkih napada, jeste oportuno, ali nije realno. Kao što znate, Al Kaida ima globalnu ideologiju, koju sledi, bez obzira na neke tekuće i pojedinačne dogadjaje.

Glas Amerike: Da li bi balkanski reigon, nakon decenije ratova i izolacije, mogao da postane prikladno mesto za radjanje terorizma?

Stiven Bruk: Takva mogućnost postoji. Taj region je bio uništen tokom gradjanskih ratova, nakon kojih su pristizala velika sredstva iz nekih arapskih zemalja, posebno Saudijske Arabije. Ta srestava su koriščena za izgradnju džamija i i humanitarnih organizacija. Neke od tih organizacija su postale utočište za ekstremne islamske elemente. Evropa to uočava i nastoji da obezbedi prisustvo NATO-a u tom regionu, kao i veću saradnju sa SAD u borbi protiv terorizma i njegovog širenja.

Glas Amerike: Šta bi SAD i Evropa mogli da učine da pridobiju kao saveznike zemlje tog regiona u sukobu sa terorizmom?

Stiven Bruk: Saradnju sa balkanskim zemljama treba sagledati iz globalne perspektive i prihvatiti te zemlje ne kao izvor problema, već kao saveznike, da im se pruži pomoć i omogući lokalna autonomija u aktivnostima. U toku je intenziviranje saradnje u obaveštajnom, policijskom i vojnom sektoru, posebno u svetlu ratuće opasnosti od kriminalnih grupa i organizacija. Kao što znate ovog proleća i leta u Evropi je bio rasprostranjen strah od moguće infiltracije terorističkih aktivnosti sa Balkana u druge delove Evrope.

Glas Amerike: Da li sadašnji metod borbe protiv terorizma pokazuje rezultate i šta bi se dalo učiniti da se preuzme inicijativa u tom globalniom ratu?

Stiven Bruk: Registruju se neki uspesi pogotovo u oblasti obaveštajne saradnje, a angažovanje Vašingtona postaje sve intenzivnije u Evropi. Dolazak brojnih američkih stručnjaka i ekspertize osujetio je brojne terorističke napade. Prema mojim podacima, osujećeno je preko 30 pokašaja terorističkih napada. Medjutim, na ideološkom planu, postavlja se pitanje da li zapad pobedjuje ili gubi ovu bitku. Teško je boriti se na ideološkom planu u svetlu invazije Iraka. Bez obzira na optimističke tvrdnje Vašingtona, percepcije su kod muslimana postale važnije od realnosti. Stoga bi SAD trebalo da formulšu svoju tezu o tekućim dogadjajima i našoj borbi protiv terorista i dzihada, jer teroristi vrše suberzivne sveobuhvatne napade na naše drustvo i tradicije sa namerom da ih promene, a da bi se to sprečilo potrebno je da agresivnije reagujemo i sprovodimo antiterorističke operacije.

XS
SM
MD
LG