Linkovi

Vrednost globalnog islamskog bankarskog tržista procenjuje se na 250 milijardi dolara


Pre terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine, mali broj ljudi u Aziji je čuo za islamsko bankarstvo.

Medjutim, vekovima stari koncept bankarstva, baziran na islamskom zakonu, sada ponovo ulazi u upotrebu. Bliskoistočne finansijske institucije su dugo dominirale tim tržištem, jer je novac primarno bio investiram tamo, u Sjedinjenim Državama i u Evropi. Ali sada i Azija dobija komad tog kolača. Nakon terorističkih napada septembra 2001. godine stanovnici Bliskog istoka - od kojih mnogi insistiraju na poštovanju islamskih zakona čak i u poslovnim transakcijama - počeli su da traže nova tržišta za svoj gotov novac. S obzirom na aktivnu ekonomiju, dobro razvijeni bankarski sistem i brojnu muslimansku populaciju, Azija je u položaju daprivlači gotov novac. Mohamed Ros je direktor islamske bankarske jedinice britanske banke HSBC u Maleziji:

”Priliv gotovog novca na bliskoistočnom tržištu je veliki, jer je cena nafte 56 dolara po barelu. A sav taj novac mora negde da se uloži.“

Ključ za privlačenje tog novca je postojanje bankarskog sistema u skladu sa islamskim zakonom ili Šarijom. Ta pravila zabranjuju naplatu interesa koji se zove ”riba“. Za razliku od konvencionalnog bankarstva, u kome visina kamate zavisi od rizika ulaganja, u islamskom bankarstvu onaj koji daje novac i onaj koji ga pozajmljuje dele i rizik i profit. Na primer, umesto da vam odobri kredit za kupovinu kuće, islamska banka kupuje kuću i prodaje je vama uz odredjeni profit. Klijent tada plaća tu veću cenu tokom odredjenog vremenskog perioda kao ”hipoteku“, ali bez interesa. Pored toga islamski investitori kupuju akcije samo u biznisima čije aktivnosti i proizvodi nisu ”haram“ ili protiv učenja Korana.

Zabranjene industrije obuhvataju kockanje, pornografiju, oružje i odbrambene aktivnosti, duvan i biznise koji se bave svinjskim mestom i preradjevinama. Potražnja za biznisima koji posluju u skladu sa Šarijom je u porastu u Aziji. Kad je vlada Pakistana donela odluku da na medjunarodnom tržištu prikupi 600 miliona dolara, izdala je islamsku obveznicu, kojom investitori stiču dobit od naplate putarine umesto od interesa. Vlada je primila ponude za preko milijardu dolara, od čega je polovina potekla sa Bliskog istoka. Medjutim, Badlisja Abdul Gani, šef islamske jedinice malezijske investicione banke CIMB, kaže da još uvek ima mnogo gotovog novca, a malo investicionih mogućnosti.

”Potražnja za islamskim bankarstvom povećana je poslednjih nekoliko godina. Zahvaljujući tome mnogi zajmodavci i korporacije ohrabreni su da opsluže to tržište i izadju u susret njegovim zahtevima.“

Zemlje koje nisu muslimanske, poput Singapura, bore se da uhvate korak sa tim trendom. Tokom protekle godine, Singapur je sklopio bliže veze sa zemljama u Persijskom zalivu i razvija svoju ekspertizu na polju islamskog bankarstva. Islamske bankarske operacije su na daleko višem nivou u Maleziji, Indoneziji, Pakistanu, Bangladešu i Bruneiju, sve pretežno muslimanskim zemljama. Sa svega 97 miliona 1983, islamsko bankarstvo je u Maleziji poraslo na 21 milijardu 2003.godine. Mohamed Ros, iz banke HSBC, kaže da vlada želi da učini Maleziju islamskim finansijskim centrom. I dok gotov novac sa Bliskog istoka podstiče islamsko bankarstvo u toj regiji, bankari predvidjaju da će milioni muslimana u Aziji, koji još uvek ne koriste bankarske usluge, ipak jednoga dana uticati na dugoročni rast i da će islamsko bankarstvo postati deo glavne struje finansijskog poslovanja u Aziji.

XS
SM
MD
LG