Linkovi

Liven: Evropska unija mora da nastavi da se zalaže za proširenje, odnosno prijem zemalja zapadnog Balkana


Bez obzira na krizu kroz koju trenutno prolazi, Evropska unija mora da nastavi svoje angažovanje u zemljama Zapadnog Balkana, posebno na Kosovu, ističe Anatol Liven, stručnjak za Evropu, Rusiju, Balkan i centralnu Aziju u Karnegijevoj fondaciji za međunarodni mir. U razgovoru sa našom koleginicom Jelom Jevremović, Liven je takođe istakao da je Zapad uložio preveliki kapital u pomenuto područje da bi sada odustao od proširenja u tom delu Evrope.

Liven: Evropska unija mora da nastavi da se zalaže za proširenje, odnosno prijem zemalja zapadnog Balkana u svoj krug. Pre svega zbog toga što je Unija tako sramotno promašila tokom građanskih ratova u bivšoj Jugoslaviji. Evropska unija ima trupe na Kosovu i Bosni i Hercegovini. Unija je ispoljila ogromnu predanost tom regionu, takođe puno toga obećala, a ujedno i pruža moralnu podršku koja, na primer, uopšte ne postoji u slučaju Turske ili Ukrajine. No, ukoliko Evropska unija ne bude mogla čvrsto da obeća prijem -- naročito Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini -- smatram da će ozbiljno ugroziti izglede za dalji razvoj multietničke demokratije i mira u tom regionu. Pregovori o konačnom statusu Kosovo treba uskoro da počnu.

Glas Amerike: Kakve posledice po te razgovore bi mogla da ima činjenica da Evropska unija prolazi kroz krizu?

Liven: To će očigledno uticati na smanjenu zainteresovanost Srbije. S obzirom na gledište srpske javnosti, ti razgovori ne mogu biti laki. Jasno je i to da će Kosovo na kraju morati da dobije nezavisnost. Međutim, postavlja se pitanje uslova pod kojima se to može ostvariti. Pretpostavlja se da će morati da dođe do određene podele u kojoj će srpska područja biti pripojena Srbiji. Trupe Evropske unije moraće da ostanu stacionirane na Kosovu da bi štitile srpsku manjinu. S obzirom da je sadašnji status Kosova neodrživ, neko će rešenje morati da se nađe. U ovome će ulogu odigrati i Rusija, koja se možda neće protiviti nezavisnosti Kosova, ali će zato od Evropske unije zahtevati da isti takav princip važi, na primer, za delove Gruzije.

Glas Amerike: Da li bi Republika Srpska mogla da se pozove na takav princip?

Liven: Svakako. Verujem da će srpska strana pokrenuti to pitanje. No, na takav zahtev bi moglo da se uzvrati da je Bosna i Hercegovina priznata u svom integralnom sastavu, kao što se Kosovo tretira kao celoviti entitet. Svejedno, nezavisno Kosovo moglo bi da komplikuje stvari.

Glas Amerike: Srpska strana se dosada protivila početku razgovora o statusa, ističući nezaštićenost srpske manjine.

Liven: Mora se konstatovati da Srbi na Kosovu imaju argumente. Zapad je intervenisao na Kosovu dajući uveravanja da će ono postati multietnička zajednica, u kojoj će manjine biti zaštićene. To nije postignuto. Srbi su primorani da žive u enklavama i jedino u njima mogu da računaju na zaštitu. Oni takođe nemaju nikakav razlog da veruju u garancije koje nude albanske vlasti na Kosovu bez prisustva snaga NATO-a. Srbi, moram priznati, imaju jaku argumentaciju kada govore o tome šta bi se moglo dogoditi njihovoj zajednici ukoliko bi Kosovo dobilo nezavisnost. To je jedno od pitanja koje će morati da se reši tokom predstojećih pregovora.

Glas Amerike: Mnogi veruju da bi srpske vlasti mogle uskoro da uhapse Ratka Mladića odgovornog za masakr u Srebrenici, čija se 10-godišnjica obeležava u ponedeljak.

Liven: Do toga će doći samo ukoliko Srbija zauzvrat bude dobila određene stimulanse, poput ekonomske pomoći i ubrzanog postupak za prijem u Evropsku uniju. Eventualno hapšenje Mladića biće izrazito nepovoljno primljeno kod velikog broja Srba, reakcija bi čak mogla da uzrokuje političko nasilje u Srbiji. Da bi se vlasti privolele na takav korak, potreban je veoma krupan podsticaj.

XS
SM
MD
LG