Linkovi

Klark: Svetski dan izbeglica” je stavio u fokus veoma težak položaj izbeglica i doprineo povećanju svesti o tom pitanju


Povodom “ Svetskog dana izbegica” i izjave predsednika Srbije Borisa Tadića da stanje prognanih i izbeglih lica u Srbiji i Crnoj Gori, koje se meri na stotine hiljada, nije ni poboljšano ni rešeno za poslednjih deset godina. Spoljnopolitički stručnjak u institutu “Keto” Džonatan Klark u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem osvrnuo se na to pitanje i na Kosovo.

Džonatan Klark: Svetski dan izbeglica” je stavio u fokus veoma težak položaj izbeglica i doprineo povećanju svesti o tom pitanju. S druge strane, obeležavanje tog dana nije dovelo do preduzimanja nekih odredjenih mera, posebno u odnosu na srpske izbeglice sa Kosova i iz Hrvatske, koje su sada u Srbiji. Mislim da će rešenje pitanja izbeglica u ovom slučaju morati da pričeka dugoročne političke solucije u regionu.

Glas Amerike: Da li se politika SAD prema Kosovu sada kreće u nekom specifičnom pravcu u pogledu konačnog statusa te pokrajine?

Džonatan Klark : U ovom momentu rešavanja kosovske problematike, procena standarda uživa najveći prioritet da bi se ustanovilo da li razgovori o konačnom statusu mogu uopšte da počnu, što nije izvesno. Pre svega mora se proći kroz odredjen proces i sada predstavnik generalnog sekretara UN razmatra razne standarde za zaštitu manjina, imovine, svetinja i drugog i želi da utvrdi da li postoji dobra volja na obe strane za razgovore o konačnom statusu. Vašingtron se nada početku razgovora, mada kontakt grupa o tome nije još donela nikakve zaključke, posebno u svetlu moguće ruske pozicije, niti su izneti neki nagoveštaji o mogućem ishodu tih razgovora.

Glas Amerike: Šta mislite o predlogu vlade Srbije o najvecem mogućem stepenu autonomije za Kosovo, ali ne i nezavisnosti?

Džonatan Klark : Mislim da je to razuman pregovarački stav i interpretacija mogućeg ishoda pregovora. Dobar deo medjunarodne zajednice će svakako smatrati da je to odgovrajući kurs akcije. Postoji zabrinutost u vezi sa brojnim mikro entitetima, odnosno državama u Evropi, koje možda ne bi mogle ni da opstanu. Neki smatraju da bi Kosovo, koje je teritorijlano malo i ekonomski nerazvijeno, trebalo da ostane zajedno sa većom i relativno prosperitetnijom Srbijom. Uostalom, to je u skladu sa evropskim integracionim procesima. Rešenje konačnog statusa će u velikoj meri zavisiti i od integracionog procesa same Srbije u Evropsku uniju. Verujem da bi rešenje u okviru evropskih integracionih procesa moglo da bude prihvatljivije i manje neprijatno za političare i u Briselu i u Vašingtonu.

XS
SM
MD
LG