Linkovi

Dijagnoza: rak - nije više smrtna presuda


Nacionalni institut za borbu protiv raka, koordinira sva istraživanja kancerogenih oboljenja u Sjedinjenim Državama, gdje se godišnje za liječenja i istraživanja potroši više od 4 milijarde dolara.

Institut finansira ne samo istraživanja u Americi nego u i još oko 20 zemalja širom svijeta. Mnogi istraživači predvidjaju da će u ovoj, ili najkasnije u narednoj deceniji - rak biti smatran za hroničnu bolest sa kojom će ljudi mogi da žive - baš kao što je danas slučaj sa dijabetesom. Evo i zbog čega: zahvaljujući napretku u biološkim i genetičkim istraživanjima naučnici znaju mnogo više o molekularnim abnormalijama u kancerogenim ćelijama. Razvijaju se i već primjenjuju stretegije sprečavanja razvoja bolesti u svim fazama - u početku razvoja, kada se kancerogene ćelije eliminišu ako se bolest otkrije dovoljno rano, ili kasnije - kada se vrše korekcije da bi se umanjili razarajući efekti u slučaju metastaze. Istraživanja su dovela do proizvodnje nove generacije lijekova - takozvanih ciljnih preparata - od kojih su se neki već pokazali kao veoma efektni. Tamo gdje konvencionalna hemo terapija nekontrolisano napada umnožavanje kanceroznih ćelija bez obzira na vrstu i porijeklo, novi lijekovi pomažu ispravljanje specifičnih molekularnih nepravilnosti. I ranije su lijekovi bili usmjereni na užu funkciju, ali ni približno tako čisto kao SADA, jer - naučno posmatrano, nismo ni imali tako precizne ciljeve kao što ih sada imamo, kaže doktor Karen Antman , koja rukovodi istraživanjima u sjedištu instituta u Betezdi, predgradju Vašingtona. Antmanova kaže da se u protekloj deceniji povećao broj lijekova, koji se stalno unaprijeđuju. Bolje razumijemo nove medikamente, pokazuju se efikasnijim, a sve je manje i negativnih neželjenih efekata.

U ranoj fazi kliničkih testova neki lijekovi protiv raka prevazilaze sva očekivanja, dajući novi, iako ograničen dokaz da vakcine mogu biti od pomoći u borbi protiv nekih oblika tumora. Konačno, i neke vakcine u kojima je tumor eliminisan kod laboratorijskih životinja time što su napadnuti proteini povezani sa tumorima, počele su ili će uskoro početi da se testiraju i na ljudima.

"Mnogi ljudi znaju da postoje vakcine protiv infektivnih bolesti, a postoje i kancerogena oboljenja poveyana sa infektivnim bolestima. Najbolji primjer je svakako Hepatitis «B» koji izaziva rak jetre i koji je najčešći vid raka u zemljama u razvoju», kaže doktror Antman.

Pušenje je najveći uzročnik raka u svijetu, ali kako kaže doktror Antman i pored velike obrazovne kampanje protiv pušenja – broj pušača u zemljama u razvoju se povećava.

"Drugi uzročnici raka među lošim navikama nisu dovoljno istraženi, ali se zna da rak povezan sa nekom od infektivnih bolesti mnogo više pogađa zemlje u razvoju. U tom kontekstu posebno – rak grlića materice, koji je jedan od najvećih uzročnika smrti u tim zemljama. To bi se moglo preduprijediti redovnijim kontrolama, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama», kaže doktor Entman.

Kada bi zdravstvene ustanove imale najjednostavnija sredstva za tretman raka grlića materice, godišnje bi se spašavalo barem hiljadu života. Američki Institut za borbu protiv raka pokušava da učini nešto više na tom planu. Konačno, dešifrovanje ljudskog genoma, jedno od najznačajnijih otkrića u genetici, direktno pomaže istraživanja na kancerogenim ćelijama.

"Dešifrovanje ljudskog genoma u osnovi nam je dao indeks za projekat kancerogenog genoma – tako da sada identifikujemo pojedinačne gene koji predodređuju različite oblike raka. To je posebno značajno u istraživanjima raka dojkei pluća. Stoga vjerujemo da ćemo u kratkom periodu, možda već tokom naredne decenije mnogo preciznije moći da odredimo vrstu tumora i – u tom kontekstu – omogućimo najadekvatniju terapiju. Za takvu – ličnu medicinu, još nemamo mogućnosti, ali smo na dobrom putu», kaže doktror Entman.

Institut je zvanično počeo sa istraživanjima anatomije kancerogerog genoma i naučna saznanja se u tom smilslu svakodnevno šire. Istraživači širom svijeta razmjenjuju informacije i tehnologiju, pa sadašnje baze podataka bliže identifikuju genetičke poremećaje kod oboljelih od raka, obezbjeđuju se i bolji tretmani – što sve skupa nagovještava svjetliju budućnost u liječenju raka i svakako novu eru molekularne medicine. To je posebno značajno jer se broj oboljelih u zemljama u razvoju, prema posljednjim statističkim podacima – i dalje povećava.

XS
SM
MD
LG