U naredna dva dana će ministri odbrane NATO članica, pored ostalog, na redovnom polugodišnjem skupu, analizirati i angažman Alijanse na Zapadnom Balkanu- na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Kada je o Kosovu rečc, najavljena je i "široka reorganizacija" trupa KFOR-a, koja za cilj ima veću operativnost snaga, a čija posledica će, po svemu sudeći, biti , povlačenje kući jednog dela NATO snaga. Neki od izvora tvrde da bi moglo biti reči o povlačenju "nekoliko hiljada" vojnika iz kontgenta od nešto više od 17.000 pripadnika KFOR-a.
Medjutim, generalni sekretar NATO, Jap de Hop Shefer, svestan stavova nekih od članica Saveza da bi takav potez mogao poslati "pogrešne političke signale u pogrešno vreme", svaku priliku koristi da naglasi kako će Savez i dalje ostati angažovan i aktivan na Kosovu: U sedištu NATO su nedavno podsetili i na poznate i još uvek aktuelne stavove Alijanse, kada je u pitanju angažman Saveza i namera vlasti u Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori da približe zemlje vojnoj asocijaciji, stavove koji će biti tema i narednog ministarskog sastanka:
Portparol NATO, Džejms Apaturai: Srbija i Crna Gora ima želju da se priključi Partnerstvu za mir, i moram reći da sve NATO zemlje žele i da je vide unutar te asocijacije. Da bi se to dogodilo, moraju da se ispune odredjeni standardi- jedan od njih je i saradnja sa Hagom- ona mora biti jasna i konkretna, i kao što to naglašava Evropska unija, saradnja mora uključiti i Ratka Mladića. U ovom slučaju nema političke zaobilaznice".
Kada je o BiH reč, NATO zvaničnik je nedavno podsetio na uslov za prijem u Partnerstvo: "Karadžić u Hagu, Karadžić koji će se suočiti sa pravdom. Nije samo o njemu reč, kao što u Srbiji nije samo reč o Mladiću. Tu su i ostali koji su optuženi. Svedoci smo progresa koji ohrabruje, i u BiH i u SCG. To je dobar znak ali smo čuli od glavne tužiteljice Karle del Ponte da je više moguće. Za sada su tu dobri znaci, ali očekujemo da se saradnja kompletira".