Iako najavljivan, rezultat francuskog referenduma , kojim je većina stanovnika te zemlje odbacila evropski ustav, zatekao je zvanični Brisel. Iako se u reakcijama izražava odlučnost da se nastavi sa procesom potvrde Ustava među ostalim članicama Unije, teško se može sakriti zebnja da evropskoj asocijaciji država prijeti kriza neslućenih razmjera.
Nakon "francuskog hladnog tuša", prva zvanična reakcija Brisela je bila da će se posao rafitikacije evropskog ustava nastaviti.
Najviši zvaničnici Unije su iskazali zaljenje zbog rezultata referenduma koji su jasno ukazali na strah većine Francuza da će Ustav otvoriti vrata, primjerice, selidbi postojećih kompanija i radnih mjesta u jeftinije, istočnoevropske krajeve.
U reakciji na to, ne posebno ubjedljivo zvuči izjava koju su potpisali najviši evropski zvaničnici, a koja kaže da francusko "ne" još više podvlači obavezu evropskih političara da objašnjavaju prednosti života i rada "pod evropskom kapom".
Uz ovo, predsjednik Evropske komisije, Žose Manuel Baroso, naglasio je kako odbijanje ustava ima više veze sa francuskom unutrašnjom politikom, nego sa samim ustavom. On ne želi da potvrdi da su Francuzi, možda, stavili tačku na pokušaj uspostavljanja zajedničkog ustava, objašnjavajući da je, bez obzira na to koliko Francuska bila važna, riječ o samo jednoj zemlji.
Posao se nastavlja - već devet evropskih država, uključujući i Njemačku, je ratifikovalo zajednički uustav. Sljedeća na redu je Holandija, u kojoj se referendum održava 1. juna. Premijer Balkenende, i pored negativnih predviđanja, tvrdi da je mnogo više razloga da Holandjani glasaju "za".
Posao se nastavlja, potvrdio je danas, na vanrednom susretu sa novinarima i visoki predstavnik EU, Havier Solana, koji se nada da će nakon potvrde evropskog ustavabiti promovisan u prvog šefa diplomatije EU.
"Referemdumi će se nastaviti narednih dana i u ostalim državama EU. Šefovi evropskih država i vlada će se okupiti sredinom juna i tada će, u prisustvu svih evropskih lidera, situacija biti analizirana na kolektivnom nivou. Život se nastavlja, svijet se nije zaustavio, svjetski problemi i dalje postoje, a Evropska unija će nastaviti sa svojom globalnom ulogom u rješavanju prisutnih problema", rekao je Solana.
Da li će se novonastala situacija odraziti na proces integracije država Zapadnog Balkana pitanje je koje je Glas Amerike postavio šefu Solaninog kabineta, Kristini Galjak.
"Nadamo se i uvjereni smo da će procesi stabilizacije i priduživanja sa svakom od balkanskih država biti nastavljeni, u skladu sa do sada ostvarenim napretkom. Proces stabilizacije i pridruživanja ostaje ključni instrument koji zemlje regiona može da približi EU, kao što je, uostalom, rečeno na samitu u Solunu. Zato nastavljamo sa poslom, kako bi balkanske države krenule naprijed. Očekijemo intenzivan nastavak posla, sa svim državama Zapadnog Balkana", kaže Galjak.