Potraga za takozvanim "Wi-Fi hotspotom" – mjestu koje je pokriveno bežičnim internet signalom, uskoro možda i neće biti potrebna. Elektronički gigant, kompanije Intel, predstavila je svoj komunikacioniči čip, koji koristi takozvanu Wi-Max tehnologiju. Wi-Max je skraćenica za mikrotalasnu, interoperatibilnu tehnologiju koja pruža mogućnosti brzog interneta na udaljenosti od nekoliko milja, za razliku od postojeće Wi Fi bežične tehnologije čiji se domet signala mjeri metrima. Oni koji propovijedaju Wi-Max tehnologiju, vjeruju da će ona omogućiti dostupnost brzog interneta u udaljenim krajevima i nekim tehnološki zaostalijim državama.
Zaboravite na Wi-FI. Wi-MAX je već viđena kao nova generacija bežične tehnologije.
Mali Wi-Max čipovi koji sadrže radio transsivere omogućiće vam da se prikažite na brzi internet sa lokalcija koje su kilometrima udaljene od najbliže antene.
To znači da korisnici više neće morati da tragaju za mjestima pokrivenim bežičnim signalom – prostorom koji danas označava najviše stotinjak metara oko antene.
Proizvođač čipa, kompanija Intel, kaže da će domet Wi-maxa biti oko 50 kilometara i da će teritorije čitavih gradova moći da se pokriju bežičnim signalom sa jednom jedinom antenom.
Krejg Baret, iz uprave Intela kaže da će Wi-Max definitivno promijeniti način na koji se danas razmišlja o brzom internetu, broadband vezama i mobilnim komunikacijama uopšte.
U Britaniji, Wi-Max tehnologija je već testirana.
Nacionalni muzej nauke i industrije tu tehnologiju koristi da bi svakodnevno komunicirao sa skladištima, smještenim u hangarima na periferiji Londona, razmještenim na lokaciji od oko 200 hektara.
Wi-Max bazna stanica nalazi se na krovu poslovnog kompleksa u Svindonu, odakle se signal šalje na antene na krovovima hangara, udaljenim nekoliko kilometara.
U hangarima, bežični internet omogućava zaposlenima u muzeju da, koristeći laptopove, pretražuju široku bazu muzejskih podataka.
“Sada kada imamo Wi-max tehnologiju u hangarima, veliki dio posla koji se odnosi na eksponate koji su tu smješteni, možemo da završavamo na licu mjesta, umjesto svakodnevnih odlazaka u kancelariju, odakle smo do skoro pristupali podacima sa servera”, kaže Marta Leskard iz Nacionalnog muzeja.
Intel vjeruje da Wi-Max očekuje svijetla budućnost, posebno u ruralnim krajevima, gdje je svaka druga tehnologija, izuzev bežične, preskupa.
Takođe, i u zemljama u razvoju, sa slabo razvijenom fiksnom komunikacionom mrežom, Wi-Max će pružiti šansu za vitalnu vezu sa digitalnim svijetom.
U nekim državama gdje ne postoji fiksna komunikaciona mreža ili na mjestima gdje je fiksna mreža nepraktična, mi otvaramo mogućnost da se posluje preko interneta, da se škole povežu sa svijetom i da ljekari komuniciraju sa kolegama, kilometrima udaljenim od njihovih ordinacija, kaže Gordon Garliš i korporacije Intel.
Neki stručnjaci , međutim,postavljaju pitanje da li će Wi-Max moći da obezbijedi dovoljno brze internet konekcije, dok se drugi već kunu da će postojeći brzi internet ubrzo biti u sjenci Wi-Maxa. Tehnologija se testira na oko 100 lokacija u svijetu i biće puštena u komercijalnu upotrebu za najviše dvije godine.