Linkovi

Oštre kritike rada američkih obaveštajnih agencija


U prvom od dva priloga na tu temu, novinar Glasa Amerike, Geri Tomas bavi se pitanjem veće saradnje obaveštajnih agencija. Od 1994. godine predsednik i Kongres su formirali devet komisija sa zadatkom da ispitaju rad američkih obaveštajnih agencija.

Tri od tih devet komisija formirane su posle terorističkih napada 2001. godine. Sve komisije bile su takoreći jednodušne u zaključku da da je celokupan obaveštajni sistem Sjedinjenih Država veoma birokratizovan, da mu nedostaje imaginativan pristup i da mu je potrebna hitna reforma. Pored veoma pogrešnih procena u pogledu navodnog oružja za masovno uništenje Sadama Huseina i propusta da upozore na napade od 11. septembra 2001, američke obaveštajne agencije takodje su propustile da otkriju da se Indija sprema da izvrši nuklearnu probu 1998. godine.

Na skupu o obaveštajnim pitanjima, koji su nedavno organizovali studenti Američkog univerziteta u Vašingtonu, bivši analitičar Centralne obaveštajne agencije, CIA-e, Rendi Firson, rekao je da su zaključci svih pomenutih komisija poražavajuće slični.

«Nažalost, moj zaključak je da postoje neke suštinske stvari koje ne možemo da uradimo kako treba. Gotovo svaka od ovih komisija je iznela niz važnih preporuka i zapanjujuće je kako su one slične od jedne komisije do druge.»

Obaveštajni sistem Sjedinjenih Država čini 15 gotovo potpuno samostalnih agencija. CIA je najpoznatija, ali se veruje da Nacionalna obaveštajna agencija, koja se bavi elektronskim osmatranjem i praćenjem i dešifrovanjem tajnih kodova, ima više službenika i novca. Sekretarijat za odbranu, koji kontroliše tu agenciju, ima nadzor i nad najvećim brojem drugih agencija. Pored toga tu je i Federalni istražni biro, a sada i Sekretarijat za unutrašnju bezbednost. Medjutim, komisije koje su ispitivale rad obaveštajnih agencija nalazile su da su one po pravilu sumnjičave jedna prema drugoj i da često ne razmenjuju potencijalno važne podatke. FBI i CIA godinama takoreći nisu ni komunicirali medjusobno. Da bi se to ispravilo, osnovani su zajednički centri stručnjaka iz CIA-e, FBI-a i Agencije za nacionalnu bezbednost u nekim oblastima kao što su antiterorističke operacije. Medjutim, Kevin Šajd, jedan od analitičara koji su radili za komisiju koja je ispitvala okolnosti terorističkih napada 11. septembra, kaže da ta nastojanja nisu dala naročite rezultate.

«Ti centri su pokušali da prevazidju uzajamnu sumnjičavost medju agencijama i da izgrade sveoubuhvatniji pristup pojedinim problemima. Ipak pokazalo se da ti pokušaji nisu uspeli da izmene birokratizovanu strukuturu pojedinih agencija koje prosto nisu navikle da razmenjuje informacije. Tu i tamo je bilo primera saradnje, ali u celini slika nije izmenjena.»

Jedna od ključnih da sada sprovedenih reformi je uvodjenje funkcije nacionalnog direktora svih obaveštajnih agencija. On bi trebalo da deluje kao neka vrsta birokratskog sportskog sudije koji će da rešava sporove medju agencijama. Medjutim, obim ovlašćenja tog novog zvaničnika ostaje nejasan i očekuje se da će se tek vremenom iskristalisati u, kako stručnjaci za obaveštajna pitanja očekuju, nizu oštrih birokratskih bitaka.

XS
SM
MD
LG