Linkovi

Globalne posledice američke krize


Kamere domaćih i medjunarodnih TV stanica ispred američkog Kapitola.
Kamere domaćih i medjunarodnih TV stanica ispred američkog Kapitola.

Kaskada bankrostava, panika investitora i promena svetskog odnosa prema SAD neke su od mogućih posledica potencijalnog bankrostva Vašingtona, kažu stručnjaci.

U drugoj nedelji zatvaranja američke vlade i uz mogućnost da SAD sledeće nedelje ne podignu granicu zaduživanja, globalna ekonomija počinje da oseća posledice. Istovremeno, postoji zabrinutost kako bi američka politička blokada mogla da naruši ugled SAD u svetu.

Dok je Vašington središte dešavanja, ili nedešavanja u krizi oko finansiranja američke vlade, zabrinutost zbog te krize oseća se širom planete. Jedan indikator finansijskih tržišta, poznat kao “indeks straha”, samo u ponedeljak je skočio za 15%.

Medjutim, dok su naslovi u medijima zlokobni, reporter Vol Strit Džurnala koji radi u Londonu, Čarls Forel, primećuje da globalna tržišta do sada nisu imala snažnu negativnu reakciju koju su neki očekivali.

“Ako je apokalipsa na horizontu, finansijska tržišta je još ne vide.”

Vrednost akcija na svetskim tržištima jeste opala, ali ne dramatično. Ipak, Forel upozorava da će se entuzijazam investitora drastično promeniti ako zatvaranje vlade potraje, a posebno ako američka vlada ne uspe da plati svoje dugove.

“Drugo dugoročnije, veće pitanje je uništenje poverenja u američku vladu i vladine obveznice. To je mnogo teže izmeriti, a takodje i mnogo teže popraviti.”

Takva strahovanja se jasno osećaju na ovakvim mestima, u sedištu operacija londonske investicione firme Čarls Stenli & kompani. Njen glavni komentator za investicije, Geri Vajt, kaže da će ova prostorija izgledati značajno drugačije sledeće nedelje ako dodje do tehničkog bankrota.

“Telefoni ne bi prestali da zvone. Nastala bi panična prodaja dok bi investitori pokušavali da umanje svoje gubitke. Zavladala bi masovna panika u zajednici investitora.”

Stručnjaci kažu da bi, ukoliko Kongres ne podigne granicu zaduživanja i omogući vladi da nastavi rutinske isplate, nastala kaskada bankrotstava širom sveta, a finansijske institucije ne bi znale kako da odrede neke od ključnih kamatnih stopa. Oni kažu da bi finansijski kolaps od pre pet godina, koji je naneo štetu ljudima širom sveta mogao da se ponovi, a možda i pogorša.

Geri Vajt kaže da bi šansa da se to desi mogla da motiviše političare u Vašingtonu da reše svoje razmirice.

“Posledice su tako ozbiljne da treba da se nadamo da će oni to rešiti pre isticanja roka. Mislimo da je u interesu ljudi sa obe strane da reše taj spor pre nego što se dogodi svojevrsni finansijski Armagedon.”

Niko u Vašingtonu to ne želi. Medjutim, postoji sve veća zabrinutost da li će zvaničnici direktno umešani u krizu preduzeti ono što je neophodno da se taj scenario izbegne.

Ako to ne urade, ostatak sveta će promeniti svoj odnos prema Americi, kaže Džejms Lindzi iz Saveta za spoljnopolitičke odnose.

“Zaista postoji rizik da ćemo iz jedne fiskalne krize da idemo u drugu. To će na kraju stvoriti zemlju koja ne može da investira u svoju budućnost, ali takodje i zemlju koja teško da može da služi kao model koji inspiriše druge države”.

Politička borba možda se odvija u Vašingtonu, ali ukoliko uskoro ne bude rešena, njen efekat bi mogao da se oseti širom sveta.
XS
SM
MD
LG