Linkovi

Rast američke ekonomije


Dan nakon što su Federalne rezerve okončale pogram otkupa obveznica, Sekretarijat za ekonomiju saopštio da je u trećem kvartalu zabeležen rast od 3,5 odsto

Američka ekonomija je u julu, avgustu i septembru rasla po solidnoj godišnjoj stopi od 3,5 odsto. U današnjem izveštaju Sekretarijata za ekonomiju navodi se da su rast u trećem kvartalu podstakli izvoz i lična i državna potrošnja. Prema odvojenom izveštaju, prošle nedelje je neznatno porastao broj Amerikanaca koji se prijavljuju za nadoknadu nezaposlenima. Međutim, eskperti navode da dugoročni trend pokazuje jačanje tržišta rada. To je i jedan od razloga što je američka centralna banka juče okončala masovni program za podsticaj ekonomije, uz poruku da ekonomiji više nije potrebna velika pomoć.

Na neki način, radi se o kraju jedne ekonomske ere – 37-omjesečnog, 1,6 hiljadu milijardi vrijednog eksperimenta za podsticaj ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta. Završetak dvodnevnog sastanka Federalnih rezervi označio je i kraj sveobuhvatnog programa za otkup obveznica koji je, prema navodima ekonomista, obezbijedio jeftin kapital za potrošače i kompanije i omogućio da kamatne stope ostanu blizu rekordno niskih nivoa. Odluka centralne banke predstavlja potvrdu da se američka ekonomska situacija poboljšava, kaže finansijski ekspert Bred Mekmilan, koji je za Glas Amerike govorio putem Skajpa.

“Federalne rezerve u stvari prvi put eskplicitno poručuju da počinjemo da se pripremamo za brži rast nego u prošlosti. Navode da smo postigli značajan napredak i počinju da povlače poteze na osnovu toga. To je značajan korak naprijed”.

Na Vol Stritu međutim, juče nije vladao toliki entuzijazam. Glavni berzanski indeksi zabilježili su manje padove, dok su investitori razmatrali spremnost Federalnih rezervi da podignu kamatne stope. Mogući razlog za to je i što je vremenski okvir za rast stopa modifikovan sa “dužeg” na “skoriji” – u zavisnosti od ekonomskih podataka. Finansijski analitičar Greg Mekbrajd kaže da je time zauzet nešto odlučniji stav.

“Saopštenje Federalnih rezervi je bilo malo agresivnije od očekivanog, više nego prošlog mjeseca. To znači da ima više potvrda da je ekonomska situacija dobra i više se ističe činjenica da će na kraju morati da se usredsrede na podizanje kamatnih stopa”.

Većina analitičara kaže da se to neće dogoditi barem do sredine naredne godine. Međutim, još nije poznato kako će odluka američke Centralne banke da odustane od monetarnog podsticajnog programa uticati na globalnu ekonomiju. Investicioni ekspert Mohamed el-Erian rekao je za Glas Amerike da se mogu očekivati dodatni potresi na tržištima, naročito kursnim.

“Zato što prelazimo iz svijeta centralnog bankarstva, koji se kretao različitm brzinama, u svijet bankarstva koji se odvija na više kolosjeka. Nekada su svi radili iste stvari, samo u različitom obimu. Sada imamo dvije centralne banke koje usporavaju pomoć ekonomiji – Banku Engleske i američke Federalne reserve, i dvije koje ubrzavaju – Evropsku centralnu banku i Banku Japana”.

Eksperti kažu da bi rast kamatnih stopa mogao da dovede do većeg priliva novca investitora u Sjedinjene Države, čime bi se dalje usporio rast na tržištima u razvoju. Oni međutim dodaju da bi zbog vrednijeg dolara mogli da poskupe američki proizvodi za izvoz.

XS
SM
MD
LG