Snažni protesti protiv mjera koje je objavila vlada Janeza Janše i mogućnost da se u Sloveniji ponovi grčki scenario, obilježili su dvodnevnu posjetu novoizabranog slovenačkog predsjednika Boruta Pahora Briselu.
"Svi su korumpirani, rade samo u vlastitom interesu. Tonemo, idemo putem Grčke..."
"Ova politička elita, ili je bolje reći - klika, se nije dokazala tokom proteklih dvadeset godina. Zaista nam trebaju neka nova lica", kažu nezadovoljni gradjani.
Ono što su protestanti u Sloveniji nazvali "sveslovenački ustanak" je bio direktan odgovor vladi Janeza Janše na mjere kakve sprovodi u zemlji, koja se do juče smatrala najsvjetlijim primjerom medju evropskim novopridošlicama.
Sa takvim bremenom je u Brisel, po prvi put u novoj funkciji, došao novoizabrani predsjednik zemlje, bivši evropski parlamentarac i premijer države, Borut Pahor - iza zatvorenih vrata se susreo sa predsjednikom Evropskog savjeta, Hermanom Van Rompujem, a potom ga je primio i predsjednik Evropskog parlamenta, Martin Šulc.
"Evropske institucije, kao što je Evropski parlament, će uvijek podržavati vašu zemlju", poručio je Šulc.
"Informisao sam predsjednika o najvažnijoim zadacima koje imamo kod kuće a to je stvaranje atmosfere povjerenja da bi se provele neophodne reforme i da bi izašli iz krize u kojoj smo već godinama...", rekao je slovenački predsjednik.
Biće to za novoizabranog predsjednika izazovan zadatak - za vladu kojoj sve više Slovenaca ne vjeruje, mjere koje, za sada, donose samo još teži život i zaduživanje, Slovenija se još od prošlog ljeta prepoznaje kao naredni kandidat za finansijsku podršku Evropskog stabilizacijskog fonda. Iako to uporno odbacuje vlada u Ljubljani, Jašina vlada se optužuje da joj je bliži Brisel od vlastitih gradjana:
"Janša treba da vidi kako lideri u Slovačkoj brane svoj narod, umjesto da ide u Brisel kao izdajnik i tamo njima plače", kaže jedan od demonstranata.
Od zemlje koja je, od izlaska iz bivše Jugoslavije udvostručila svoj bruto-nacionalni dohodak i bila prva iz novopridošlog bloka kojoj je dopušteno da se pridruži euro-zoni, Slovenija je danas zemlja u recesiji, sa smanjenjem ekonomskih efekata za 8 posto od 2009-te.
Ekonomski analitičari u Briselu, ali i šire, u njoj sva snažnije vide novu korisnicu evropskog finansijskog pojasa za spašavanje, a njeni gradjani, reprizu grčke drame.
"Svi su korumpirani, rade samo u vlastitom interesu. Tonemo, idemo putem Grčke..."
"Ova politička elita, ili je bolje reći - klika, se nije dokazala tokom proteklih dvadeset godina. Zaista nam trebaju neka nova lica", kažu nezadovoljni gradjani.
Ono što su protestanti u Sloveniji nazvali "sveslovenački ustanak" je bio direktan odgovor vladi Janeza Janše na mjere kakve sprovodi u zemlji, koja se do juče smatrala najsvjetlijim primjerom medju evropskim novopridošlicama.
Sa takvim bremenom je u Brisel, po prvi put u novoj funkciji, došao novoizabrani predsjednik zemlje, bivši evropski parlamentarac i premijer države, Borut Pahor - iza zatvorenih vrata se susreo sa predsjednikom Evropskog savjeta, Hermanom Van Rompujem, a potom ga je primio i predsjednik Evropskog parlamenta, Martin Šulc.
"Evropske institucije, kao što je Evropski parlament, će uvijek podržavati vašu zemlju", poručio je Šulc.
"Informisao sam predsjednika o najvažnijoim zadacima koje imamo kod kuće a to je stvaranje atmosfere povjerenja da bi se provele neophodne reforme i da bi izašli iz krize u kojoj smo već godinama...", rekao je slovenački predsjednik.
Biće to za novoizabranog predsjednika izazovan zadatak - za vladu kojoj sve više Slovenaca ne vjeruje, mjere koje, za sada, donose samo još teži život i zaduživanje, Slovenija se još od prošlog ljeta prepoznaje kao naredni kandidat za finansijsku podršku Evropskog stabilizacijskog fonda. Iako to uporno odbacuje vlada u Ljubljani, Jašina vlada se optužuje da joj je bliži Brisel od vlastitih gradjana:
"Janša treba da vidi kako lideri u Slovačkoj brane svoj narod, umjesto da ide u Brisel kao izdajnik i tamo njima plače", kaže jedan od demonstranata.
Od zemlje koja je, od izlaska iz bivše Jugoslavije udvostručila svoj bruto-nacionalni dohodak i bila prva iz novopridošlog bloka kojoj je dopušteno da se pridruži euro-zoni, Slovenija je danas zemlja u recesiji, sa smanjenjem ekonomskih efekata za 8 posto od 2009-te.
Ekonomski analitičari u Briselu, ali i šire, u njoj sva snažnije vide novu korisnicu evropskog finansijskog pojasa za spašavanje, a njeni gradjani, reprizu grčke drame.