Linkovi

Kako je I svetski rat promenio kartu Evrope


Posle rata, nove države pozdravile su svoju nezavisnost, ali stručnjaci koji su savetovali nacionalne delegacije kako prekrajati granice nisu bili sasvim svesni potrebe da se stvori ekonomski integrisana i održiva Evropa.

Pre jednog veka, na početku Prvog svetskog rata, mape Evrope, Azije i Afrike dosta su se razlikovale od današnjih. Istoričari kažu da su mnoge promene granica, dogovorne posle rata, određivane više iz političkog nego ekonomskog ugla, što je uzrokovalo nove problem čiji se uticaj oseća i danas.

Posle četiri godine krvoprolića i više od 16 miliona mrtvih vojnika I civila, tri carstva koja su opstajala vekovima Austro-Ugarsko, Rusko i Otomansko, postepeno su se gasila, a nikle su mnoge nove države, kaže profesor istorijske geografije sa Univerziteta u Notingemu, Majk Hefernan.

"Poljska je ponovo proglasila nezavisnost na istoku. Osnovane su baltičke republike Litvanija, Letonija i Estonija. Austro-Ugarska carevina koja se protezala ka južnom delu Evrope, podeljena je na niz malih država."

U periodu od oko pet godina, potpisivanjem nekoliko mirovnih sporazuma, raspala su se tri carstva. Nove države pozdravile su svoju nezavisnost, ali Hefernan kaže da stručnjaci koji su, tokom pregovora, savetovali nacionalne delegacije kako prekrajati granice nisu bili ekonomisti.

“To su bili istoričari, geografičari ili pak klasično obučavani akademici sa Oksforda, koji baš i nisu bili svesni potrebe da se stvori nova, ekonomski integrisana i održiva Evropa."

Stare imperije su pružale odredjenu stabilnost, tako da su mnoge novonastale države imale problema da se prilagode životu pod novim pravilima, kaže Margaret Mekmilan, profesorka međunarodne istorije sa Univerziteta Oksford.

“Odjednom su se ljudi od Bliskog istoka od centralne Evrope našli u situaciji da jednostavno ne znaju kojoj zemlji pripadaju. Državne granice nisu bile jasno označene; na sve strane su počeli da izbijaju sukobi jer su mnogi hteli da prigrabe što više teritorije. Sve u svemu to su bila veoma teška vremena."

Mir je trajao jedva nekoliko decenija, a novi konflikt je već bujao. Međutim čak ni posle Drugog svetskog rata nisu rešeni svi problemi sa granicama. Mir jeste trajao duže, ali čim se raspao Sovjetski Savez izbili su novi sukobi. Mape su ponovo morale da se prekrajaju.

Stanislao Puljese je profesor evropske istorije na njujorškom univerzitetu Hofstra. On kaže da većina ljudi ne shvata da se prekrajanje granica često vrši proizvoljno, na način koji ne udovoljava ni političkim ni kulturnim aspiracijama stanovništva.

“Mi možemo da mislimo da su granice svetinja, svete i nepromenljive, ali kroz istoriju smo naučili da to nije tako.”

Puljese kaže da, do pre samo nekoliko decenija, niko nije mogao ni da zamisli da će se Sovjetski Savez raspasti. To je promenilo linije na mapama, ali ni trajnost novih granica nije zagarantovana.

XS
SM
MD
LG