Linkovi

Bungarten: Velike posledice oštrijih sankcija


Predstavnica Fondacije Fredrih Ebert Pia Bungarten
Predstavnica Fondacije Fredrih Ebert Pia Bungarten

Predstavnica Fondacije Fredrih Ebert kaže da bi uvođenje oštrijih sankcija Rusiji imalo daleko veće posledice, pre svega po Nemačku, te da će se ukrajinska kriza daleko snažnije odraziti na slabije ekonomije

Nemački predstavnik fondacije Fredrih Ebert za SAD i Kanadu, Pia Bungarten, osvrnula se u razgovoru sa Glasom Amerike na ulogu Nemačke u rešavanju ukrajinske krize.

Bungarten: “Nemačka već igra posredničku ulogu izmedju SAD i Rusije i ona je svesna da kao prosperitetna zemlja ima visoki stepen odgovornosti na medjunarodnom planu, posebno u Evropi. Berlin je sada usredsredjen na smanjenje političke tenzije izmedju Rusije i Zapada. Nemačka nastoji da koordiniše aktivnosti sa SAD i unutar same EU, uz prvenstvenu pomoć Francuske i Poljske, ali i perifernih evropskih zemalja, kao što je Španija, sa naglaskom na bliske i važne odnose sa Rusijom i lične veze kancelarke Markel sa ruskim predsednikom Putinom. Zemlje EU imaju poverenje u Nemačku i njenu transparentnost, a to je vrlo važan faktor u odnosu na podršku EU Berlinu i kredibilitetu njegove pregovoračke pozicije sa Rusijom. U tom kontekstu, Berlin specifično naglašava da on ne preduzima jednostrane akcije, već insistira na konsenzusu i poštovanju medjunarodnog prava jer, končano, njen uticaj u velikoj meri zavisi od toga.“

Glas Amerike: Kako se ukrajinska kriza odražava na ekonomsku situaciju u Nemačkoj, pa i u celoj Evropi?

Bungarten: „Kriza se za sada ogleda u osećanju nesigurnosti i političke nestabilnosit u Evropi. Dugoročnije gledano, kriza će se prvo i daleko snažnije odraziti na slabije ekonomije, kao što je ukrajinska, ukjučujući i rusku sa kojom 6000 nemačkih kompanija održava ekonomske veze, ali za uzvrat i na nemačku privredu. Nemački poslovni ljudi nisu srećni povodom mogućnosti zavodjenja oštrijih sankcija Rusiji i insistiraju na političkom dijalogu. Medjutim, Berlin, na političkom planu, krivi Moskvu zbog aneksije Krima i stvaranja napete situacije duž ukrajinske granice, stacioniranjem 40,000 ruskih vojnika. Ukoliko dodje do zavodjenja oštrijih sankcija Rusiji, to će imati daleko veće posledice pre svega na Nemačku, ali i na ostatak Evrope. U medjuvremenu, ruska valuta već gubi na vrednosti, ruske berzanske aktivnosti beleže gubitke, a ostali indikatori ukazuju na pad poverenja u ekonomski potencijal te zemlje. Zbog globalizacije i ekonomske medjuzavisnosti Rusija bi mogla da plati visoku cenu. Pre svega, moglo bi da dodje do njene opšte destabilizacije, uključujući političku i privrednu, što nije ni u čijem interesu, jer bez stabilne Rusije nema ni mira ni prosperiteta u Evropi.“

Glas Amerike: Kakve su šanse za diplomatsko rešenje ukrajinske krize?

Bungarten: „Teško je odgovoriti na to pitanje, jer su buduće namere i planovi predsednika Putina nepoznati. Mnogo toga će zavisiti od dužine trajanja ove krize. Ukoliko nastojanja na skoroj deeskalaciji budu uspešna, uključivanjem diplomatske misije kontakt grupe posle ženevskih razgovora, to bi bio zaokret na bolje. Jedno je sasvim izvesno, a to je da Nemačka ne želi da dodje do dalje vojne eskalacije u samoj Ukrajini, ili izmedju Ukrajine i Rusije, a pogotovo ne izmedju Zapada i Rusije. Ohrabrujuća vest je i da je predsednik Obama stavio do znanja da vojna opcija nije medju mogućim rešenjima.“
XS
SM
MD
LG