Linkovi

Obama i Romni se suočili u poslednjoj debati


Romni i Obama vodili su treću i konačnu debatu u mestu Boka Raton na Floridi, 22. oktobra 2012.
Romni i Obama vodili su treću i konačnu debatu u mestu Boka Raton na Floridi, 22. oktobra 2012.

Američki predsednik Barak Obama i njegov republikanski rival Mit Romni razmenili su političke udarce u toku svoje treće i poslednje predsedničke debate.

Američki predsednik Barak Obama i njegov republikanski rival Mit Romni razmenili su političke udarce u toku svoje treće i poslednje predsedničke debate, a predsednik je izjavio da je svako spoljnopolitičko mišljenje koje je Romni do sada izneo „bilo pogrešno“.

Bivši guverner Masačusetsa uzvratio je udarac za vreme debate održane u južnoj državi Floridi, navodeći da kritike na njegov račun nisu plan za zaustavljanje nasilja na Bliskom istoku.

Romni je kritikovao Obaminu spoljnu politiku u tom regionu, ističući da je prisustvovao „prilično dramatičnom gubitku nade“, koju je Amerika imala u pogledu tog dela sveta.

„Čestitam predsedniku što je Osama bin Laden ubijen, i što se usmerio na proganjanje rukovodstva al-Kaide, ali ne možemo da se ubistvima izvučemo iz ovog problema. Moraćemo da uspostavimo sveobuhvatnu i snažnu strategiju da pomognemo islamskom i drugim delovima sveta da odbace radikalni nasilni ekstremizam, koji svakako ne uzmiče pred nama, koji se svakako ne krije pred nama“, istakao je Romni.

Obama je uzvratio da SAD vredno rade zajedno sa svojim saveznicima da bi doneli mir i demokratiju u region, i ukazao na primer Libije:

"Bez slanja kopnenih trupa, uz troškove manje od cene dve nedelje rata u Iraku, oslobođena je zemlja koja je 40 godina trpela diktaturu despota, koji je ubijao Amerikance. Uprkos tragediji koja se dogodila, desetine hiljada Libijaca su posle događaja u Bengaziju marširale i skandirale – ’Amerika je naš prijatelj, stojimo uz nju’“, istakao je predsednik.

Kada je reč o Iranu, Obama je izjavio da je njegova administracija pokazala „snagu“ time što je Islamskoj republici nametnula „najstrožije, najteže sankcije u istoriji“.

Romni je rekao da je svet „četiri godine bliži nuklearnom Iranu“, dodajući da su iranski lideri „videli slabost tamo gde su očekivali da vide američku snagu“.

Na pitanje šta vidi kao najveću pretnju SAD, on je naveo iranski nuklearni program. Obama je rekao da najveća pretnja i dalje dolazi od terorističkih mreža, dodajući da je potrebno da „SAD ostanu budne i oprezne“.

Romni se takođe suprostavio Obaminom predlogu vojnog budžeta, nazivajući „neprihvatljivim“ da je američko ratno vazduhoplovstvo manje nego ikada od svog osnivanja 1947. godine, te da je ratna mornarica sada manja nego ikada od 1917.

"Po mom mišljenju, najveća odgovornost predsednika Sjedinjenih Država je da očuva bezbednost američkog naroda. Ja neću srezati naš vojni budžet za hiljadu milijardi dolara, što je kombinacija budžetskih rezova koje predsednik predlaže kao i predloženog smanjenja vladinih izdataka. Time bi, po meni, naša budućnost postala manje izvesna i manje bezbedna“.

Obama je odgovorio da se vojnim budžetom potrošnja ne bi „smanjila“, već samo „održavala“. On je optužio svog rivala da sledi zastarelu politiku iz prošlih vremena.

„Pomenili ste mornaricu, na primer, i to da imamo manje brodova nego 1916. Pa, guverneru, takođe imamo manje konja i bajoneta, jer se priroda naše vojske promenila“.

Predsednik Obama i republikanski rival Romni pozdravljaju se sa članovima porodice na završetku debate
Predsednik Obama i republikanski rival Romni pozdravljaju se sa članovima porodice na završetku debate
Odgovarajući na pitanja o Pakistanu, Obama je stao iza odluke da se uđe u tu zemlju kako bi se uhvatio Osama bin Laden. On je rekao da američke snage ne bi uspele da uhvate terorističkog vođu da su prvo zatražile dozvolu pakistanskih vlasti za tu operaciju. On je naveo da je ubistvo Bin Ladena pružilo osećanje zadovoljene pravde Amerikancima koji su izgubili svoje voljene u terorističkim napadima 11. septembra 2001.

Romni je rekao da ne krivi administraciju zbog zahladnelih odnosa sa Pakistanom, jer je ulazak u tu zemlju da se uhvati Bin Laden bio „ispravna odluka“. No, on je rekao da SAD ne mogu da prosto „okrenu leđa i odu“ od zemlje koja ima 100 nuklearnih bojevih glava, te da mora da sarađuje sa narodom Pakistana kako bi im pomogao da „krenu odgovornijim kursom od onog na kojem se trenutno nalaze“.

Mesecima tokom duge kampanje uoči izbora 6. novembra, ispitivani glasači su aktuelnom demokratskom predsedniku davali veliku prednost na polju spoljne politike u odnosu na bivšeg guvernera Masačusetsa Romnija.

Birači su podržali prošlogodišnju odluku administracije da izvrši upad u Pakistanu u kojem je ubijen Osama bin Laden, organizator terorističkih napada na SAD 2001.

Međutim, u novijim anketama, Romni je značajno smanjio predsednikovu prednost kada je reč o spoljnopolitičkim pitanjima. On je kritikovao administraciju zbog navodne nedovoljne bezbednosti uči napada na američki konzulat u Bengaziju 11. septembra ove godine, u kojem je ubijeno četvoro američkih diplomata. Takođe je kritikovao administraciju zato što je novinarima govorila kako je napad proistekao iz protesta zbog anti-islamskog filma snimljenog u SAD.

Poznavanje spoljnopolitčkih pitanja republikanskog kandidata u velikoj meri se svodilo na poslovne ugovore u inostranstvu, čijem je sklapanju posredovao u toku svoje duge karijere investitora – kapitaliste.

Dve nedelje uoči izbora, nekoliko anketa pokazuje da je trka doslovno izjednačena, a prema novoj anketi koju su sproveli NBC Njuz i Vol Strit Džurnal, i Obama i Romni uživaju podršku po 47 odsto birača.
XS
SM
MD
LG