Linkovi

Ulično osvetljenje štetno po zdravlje, planetu


Jedan aktivista u Vašingtonu sa svojom grupom pokušava da smanji intenzitet svetla što bi pozitivno uticalo na zdravlje ljudi, ali i planete.

Ukoliko želite da se dobro zagledate u nebo – idite iz grada. Veštačko svetlo – od uličnih lampi, zgrada, znakova i vozila – blokira svaku šansu da vidite zvezde. Jedan aktivista u Vašingtonu zalaže se za tamnije nebo i sa svojom grupom pokušava da smanji intenzitet svetla što bi pozitivno uticalo na zdravlje ljudi, ali i planete.

Svetla Vašingtona su toliko jaka da se vide iz svemira. Preterana osvetljenost ugrožava san, utiče na hormone, a čak se dovodi u vezu i sa nekim vrstama raka. Takođe je loše za planetu, kaže Džim Doerti, predsednik Međunarodne asocijacije “Dark Sky”.

"Samo šaljemo ugljen dioksid. Ako sagorevamo prirodni gas ili ugalj, onda izazivamo globalno zagrevanj time što šaljemo svetlo u nebo", objašnjava Doerti.

Ali koliko svetla je previše svetla? Doerti smatra da ga ima previše na Kapitol hilu, gde su ulične svetiljke preblizu jedna drugoj i bacaju svetlo u svim pravcima.

Ali i pored toga, blještanje ne smeta ovom paru:

"Osećam se sigurno, i mogu da vidim sve oko sebe tako da znam da niko neće da me povredi ili tako nešto. To me teši”, kaže devojka, a momak dodaje, "ovo je fin kraj. Ima dosta ljudi i ima taman dovoljno svetla. Nije previše svetlo već je dobra atsmofera za romantično veče, ako ste krenuli na večeru ovde.”

Međutim, Doerti vidi dva puta više uličnih lampi nego što je potrebno za bezbednost.

"Činjenica je da postoji idealna količina svetla i ako se ona udvostruči to ne znači da će to pojačati bezbednost građana, već da će biti povećan trošak. Povećavate potrošnju energije, uticaj na klimu i zdravstvene posledice. Ovo je klasičan primer preteranog osvetljenja”, ističe Doerti.

Ali, postoje bolje opcije, kao što je jedan kompleks zgrada gde je tradicionalno svetlo zamenjeno lampama koje bacaju svetlo na dole, tamo gde je to potrebno.

"Fasada je u senci. Nema svetlosnog zagađenja koje ulazi u stanove ljudi. Njihovo zdravlje je zaštićeno", kaže Doerti.

Ipak, tu su znaci drugačije budućnosti na širokim avenijama u blizini zgrade Kongresa, gde uperene svetiljke pomažu prolaznicima. Drugi gradovi pribegavaju novim načinima za osvetljenje kako bi umanjili potrošnju i zaštitili javno zdravlje.

"Oni takođe razvijaju tehnologije da kada kročite u park ili kada vozite kola, svetla se upale, jer imaju senzore za pokret. Upale se kada je neko prisutan i onda se ugase", priča Doerti.

Svetla sa takvim senzorima umanjuju osvetljenje za 90 odsto, a i dalje su efikasna. Doerti se nada da će više zajednica prihvatiti takve opcije kako bi u budućnosti, ljudi mogli da pogledaju u nebo i zapravo vide zvezde.

XS
SM
MD
LG