Linkovi

Kongresmeni razmotrili migrantsku krizu u Evropi


Kongresni pretres o migrantskoj krizi
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:38 0:00

Kongresni pretres o migrantskoj krizi

Izbeglička kriza u Evropi, najveća posle Drugog svetskog rata, zahteva nacionalni, evropski i internacionalni odgovor – to je ukratko zaključak pretresa koji je juče održan u Helsinškoj komisiji američkog Kongresa.

Predstavnici administracije, nevladinog sektora i EU razmotrili su korene krize i informisali su američke kongresmene o merama koje se trenutno preduzimaju u njenom rešavanju, a svedočio je i ambasador Srbije u Vašingtonu, Djerdj Matković.

Bekstvo od progona i siromaštva, gubitak nade Sirijaca da će se rat u njihovoj zemlji okončati posle pet godina, smanjenje pomoći Svetskog programa za hranu sirijskim izbeglicama za trećinu, privlačnost stabilnosti EU – neki su od faktora identifikovanih kao korena trenutne krize. Kongresmen Kris Smit ističe da Evropa i SAD u zbrinjavanju izbeglica moraju da pronadju pravi balans - da odgovore na humanitarne potrebe i da ne kompromituju svoju bezbednost zbog moguće infiltracije terorista u izbegličke grupe.

“Ne možete kriviti zemlje što su zabrinute kada velike grupe ljudi dolaze i prolaze kroz njih na putu ka krajnjoj destinaciji, ili rešavaju da ostanu tu. Nadam se da ćemo sistemski rešavati glavni problem – a to je rat u Siriji - da ćemo udvostručiti napore da okončamo taj rat. U medjuvremenu, kao što ste čuli od predstavnika UNHCR-a, samo 42% potreba za donacijama je zadovoljeno. To znači da ljudi ne dobijaju hranu, odeću, lekove, šatore, i to je katastrofa. SAD možda treba da urade više, mi smo veliki donator pomoći ali treba da pozovemo sve zemlje koje su se obavezale da poštuju svoje obaveze. Ljudima je očajnički potrebna pomoć.“

En Ričard, pomoćnica državnog sekretara za izbeglice i migraciju, navodi da SAD imaju trostruki pristup krizi – a to je visok nivo humanitarne pomoći, aktivna diplomatija i veće učešće u zbrinjavanju izbeglica.

“Znam da se kaže da SAD, EU i OEBS debatuju o tome šta treba uraditi – mislim da Evropa debatuje ali SAD u velikoj meri deluju, mi radimo mnogo toga.”

Ona podseća da su SAD izdvojile više od 4,5 milijardi dolara za pomoć sirijskim izbeglicama od početka krize u toj zemlji. Uprkos američkom doprinosu, 60% potreba UN za pomoć izbeglicama ove godine nije zadovoljeno.

“To je veliki izvor frustracije, a razlog nije što SAD ne daju svoj udeo. SAD su glavni donator svih humanitarnih operacija, ali iako mi radimo više nego ikada, to nije dovoljno u odnosu na potrebe. Doprinos drugih donatorskih vlada, privatnog sektora i javnosti je hitno potreban.”

Ričards je podsetila i da postoji zamor tradicionalnih donatora, dok velike zemlje poput Rusije i Kine nisu dovoljno angažovane na tom planu. Ona je izjavila da američka administracija radi na ubrzavanju dugog procesa provere izbeglica kojima će biti pružen azil u SAD. Taj proces trenutno traje izmedju 18 i 22 meseca a proveru obavlja Sekretarijat za unutrašnju bezbednost. SAD nameravaju da u fiskalnoj 2016. zbrinu najmanje 85.000 izbeglica od kojih najmanje 10.000 Sirijaca.

Ambasador Srbije u SAD, Djerdj Matković, ukazao je da je Srbija suočena sa izbegličkom krizom direktno, kao tranzitna zemlja, ali i kao predsedavajuća OEBS-a, organizacije koja nastoji da doprinese rešavanju krize. On je istakao da se to rešenje ne može bazirati na delimičnim ili lokalnim koracima kao što su zatvaranje granica ili gradnja ograda, već je neophodna saradnja i koordinacija.

„Srbija je suočena sa ovom krizom, nažalost izložena je sama da rešava te probleme ali delimično dobijamo pomoć EU. To se ogleda pre svega u finansijskoj pomoći ali i organizaciji za naše potrebe da se izbeglice koje dolaze iz raznih zemalja nekako smeste i obezbedi im se tranzit. Kao što sam rekao u svom izlagnaju, većina izbeglica ne želi da ostane u Srbiji, one žele da idu u evropske zemlje, pre svega Nemačku i skandinavske zemlje ali na tom putu im mi obezbedjujemo sve što im je potrebno, hranu, odeću, medicinsku i drugu negu. Srbija je dobila pohvale ovde u Helsišnkoj komisiji da humano postupa sa izbeglicama i mi smo ponosni na to što smo jedna od retkih zemalja koja u stvari brani evropske vrednosti i tretira izbeglice potpuno ravnopravno.“

„Srbija se dobro pokazala, zato smo i pozvali ambasadora Matkovića da bude ovde, da čujemo od zemlje predsedavajuće OEBS-a šta se preduzima, ambasador je detaljno to obrazložio a i predstavnik Katoličke službe pomoći je pohvalio Srbiju zbog napora koji ulaže u pomoć izbeglicama. Bilo je vrlo korisno čuti tu perspektivu od ljudi koji na terenu procenjuju humanitarne potrebe i odgovor pojedinačnih zemalja“, kaže kongresmen Kris Smit.

Dejvid O’ Saliven, ambassador EU u SAD istakao je da izbeglička kriza nije evropska već globalna kriza podstaknuta konfliktima, nejednakošću i siromaštvom, čije se posledice sada odigravaju u Evropi ali su koreni daleko od evropskog kontinenta.

On je istakao da je, iako priliv izbeglica nadmašuje kapacitete sistema, EU posvećena zaštiti ljudskih prava migranata a da su evropski gradjani pokazali podršku i solidarnost bez presedana.

Šeli Piterman, predstavnik UNHCR-a u SAD, apelovao je na EU da hitno reaguje kako bi se spasio život hiljadama izbeglica koje prelaze Mediteran.

On je ocenio da Evropa ne može da dozvoli sebi da nastavi sa fragmentiranim pristupom koji izaziva haos i očajanje medju izbeglicama, i podriva medjusobno poverenje zemalja članica.

Kada je reč o medjudržavnim tenzijama na Balkanu koje su nastale zbog izbegličke krize, ambasador Matković smatra da su one prolaznog karaktera.

Izbegička kriza će proći, mi moramo da saradjujemo, moramo da ostanemo dobri susedi i Srbija se tako ponaša.“

Šon Kalahan, predstavnik Katoličke službe pomoći, koji je nedavno lično posetio Balkan, pozvao je američku vladu da direktno finansira privatne medjunarodne organizacije, podrži napore integracije izbeglica u njihove nove sredine, i udvostruči napore uložene u zaštitu i školovanje izbegličke dece.

XS
SM
MD
LG