Linkovi

Kako preživeti srčani zastoj?


Hirurzi centru za negu srca Sent Elizabet operišu pacijenta u Kamerunu
Hirurzi centru za negu srca Sent Elizabet operišu pacijenta u Kamerunu

Do pojave, koja se još naziva i klinička smrt dolazi kada je ritam otkucaja srca prekinut, a šanse da pacijent ostane živ, kada se to dogodi izvan bolnice, manje su od šest odsto...

Srčani zastoj ili klinička smrt nastupa kada srce iznenada prestane da kuca. Većina osoba u takvoj situaciji umire, ali jedan stručni panel američke vlade sada je objavio preporuke kako bi se poboljšale šanse za preživljavanje.

Kada nečije srce prestane da kuca, svaka sekunda je presudna.

“Srčani zastoj je kada mehanički otkucaji srca iznenada prestanu i to je hitan slučaj koji ima smtni ishod, ukoliko se ne reaguje i ispravi u roku od nekoliko minuta”.

Doktor Lens Beker je predsedavao komisijom Američkog medicinskog instituta, koja je analizirala procedure u slučaju srčanog zastoja ili kliničke smrti. To nije srčani udar, ali može da dovede do njega.

Srčani napad izaziva blokada arterije, kojom se prekida dotok krvi u srčani mišić i on nije uvek smrtonosan. Do srčanog zastoja dolazi kada je ritam otkucaja srca prekinut. Šanse za preživljavanje, kada se to dogodi izvan bolnice, manje su od šest odsto.

Da bi se izgledi za preživaljavanje povećali, komisija koju je vodio dr Beker objavila preporuke koje se odnose na bolnice, radnike hitne pomoći i javnost.

“Najvažnija stvar za Ameriku je da ima celokupan system, koji može da počne odmah na ulici”.

Preporučuje se više obuke kako bi obični građani mogli da pruže veštačko disanje da bi ponovo pokrenuli rad srca. Oni bi takođe mogli da nauče da koriste defibrilator, mašinu koja ispušta električne šokove ka srcu, s ciljem da se povrati njegov normalni ritam.

Kao dodatak, komisija želi da uspostavi nacionalni registar za praćenje postignutog, identifikaciju problema i praćenje napretka u lečenju srčanog zastoja.

“To obuhvata čitav sistem zbrinjavanja sa ranim prepoznavanjem, rano veštačko disanje, prebacivanje u bolnicu, prikupljanje podataka kako bi sistem mogao da vidi koliko se dobro radi i da li treba da se poboljša ili ojača lanac reagovanja”.

Trenutno, samo oko tri odsto Amerikanaca svake godine prolazi obuku za davanje veštačkg disanja, a još manje njih zna da koristi defibrilator. Dr Beker kaže da su, zbog sve većeg broja slučajeva kliničke smrti u razvijenim zemljama, i vlade i grupe koje se zalažu za obuku pružanja “veštačkog disanja”, zainteresovane su za pronalaženje načina kako bi se omogućila bolja nega posle srčanog zastoja i sačuvali životi.

XS
SM
MD
LG