Linkovi

Iran - izazov za spoljnu politiku SAD


Iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad govori na ceremoniji u objektu za obogaćivanje uranijuma u Natanzu (arhiv)
Iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad govori na ceremoniji u objektu za obogaćivanje uranijuma u Natanzu (arhiv)

Rešavanje spora izmedju Irana i zapada povodom nuklearnog programa Teherana biće jedno od glavnih spoljnopolitičkih pitanja u drugom mandatu administracije predsednika Obame.

Sankcije koje su Sjedinjene Države i Evropska unija zavele Iranu teško su pogodile iransku ekonomiju što bi moglo da privoli Teheran da potraži diplomatsko rešenje.
Predstavnici vodećih svetskih sila i Irana sastali su se tri puta tokom 2012-e u nastojanju da pronadju rešenje za nuklearni spor. Medjutim, krajem godine rešenje još uvek nije bilo na pomolu.

Zapad strahuje da bi Iran mogao da se domogne tehnologije za proizvodnju nuklearnog oružja dok Teheran tvrdi da njegov nuklearni program ima mirnodopsku namenu. Pošto je osvojio još jedan mandat u Beloj kući predsednik Obama upozorio je da neće prihvatiti Iran sa nuklearnim naoružanjem, ali da želi da reši taj problem diplomatskim putem:

„Trebalo bi da se pronadje rešenje koje će im omogućiti da koriste dobrobiti mirnodopske upotrebe nuklearne energije uz istovremeno poštovanje medjunarodnih obaveza i garancije medjunarodnoj zajednici da neće nastojati da steknu nuklearno naoružanje.“

Ublažavanje sankcija je jedan od zahteva Irana. Medjutim, sankcije su unete u američke zakone i osim nekih privremeniuh izuzetaka predsednik Obama neće moći to da promeni.

Vilijam Rajnš je bivši zvaničnik Sekretarijata za ekonomiju koji je sada na čelu privatnog udruženja koje promoviše slobodnu trgovinu:

„Predsednik bi morao da se obrati Kongresu gde zakonodavci imaju različite ciljeve u vezi sa sankcijama. Stoga bi moglo da bude teže da se sankcije ukinu ili izmene nego što on misli,“ kaže Rajnš.

U jeku učestalih nagadjanja o pripremama Izraela za napad na Iran, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je nedavno odredio 2013-u kao krajnji rok za rešenje pitanja iranskog nuklearnog programa. Sjedinjene Države su zatražile uzdržanost od Izraela.

Penzionisani marinski general-pukovnik Gregori Njubold kaže da mnogi penzionisani oficiri smatraju da se političari ishitreno zalažu za vojnu opciju:

„Oko ovog pitanja postoji visok nivo zabrinutosti, koja postaje emotivno i gotovo lično pitanje za mnoge članove političkog establišmenta bez dovoljno saznanja o posledicama vojne akcije. Naime, možemo da platimo nesrazmerno visoku cenu u odnosu na ciljeve koje želimo da postignemo,“ upozorava Njubold.

Bela kuća je saopštila da ne želi promenu režima u Iranu, već da je njen glavni cilj da osigura da iranski nuklearni program nema bilo kakve vojne komponente. Očekuje se da će diplomate vodećih svetskih sila ubrzo odrediti datum i mesto sledećeg susreta sa iranskim predstavnicima.

Profesor istorije na univerzitetu Džordž Mejson, Šol Bakaš smatra da vrhovni iranski lider ajatolah Ali Hamenei nije spreman na kompromis oko nuklearnog programa bez ustupaka zapada:

„Hamenei se neće odreći obogaćivanja uranijuma niti će predati uranijumske šipke obogaćene do 20 odsto ili dozvoliti detaljnije inspekcije nuklearnog objekta Fordo bez ustupaka Sjedinjenih Država koje bi mogao da predstavi kao veliku pobedu za Iran.“

Bakaš nije optimista da Sjedinjene Države mogu da prihvate takve zahteve što i Vašington i druge zapadne zemlje ostavlja u trajnoj nedoumici u pogledu vrste pritiska na Iran koja bi mogla da donese rezultate.
XS
SM
MD
LG