Linkovi

Kardiovaskularna oboljenja najveći uzročnik smrti


Senzor ugrađen u srčanu pulmonarnu arteriju
Senzor ugrađen u srčanu pulmonarnu arteriju

Bolest srca i moždani udar zajedno su najveći uzroci smrti na svetu. Svetska zdravstvena organizacija navodi da su samo kardiovaskularna oboljenja uzroci više od 17 miliona smrtnih slučajeva godišnje. Prenosimo izveštaj o dve studije i jednom kliničkom ispitivanju čiji rezultati obećavaju smanjenje tog broja.

U Sjedinjenim Državama stopa preživljavanja je jedan prema deset za žrtve srčanog napada izvan bolnice. To je podatak koji se nije menjao poslednjih trideset godina. Ali, novo istraživanje nagoveštava da ima mesta za poboljšanje. Istraživači na univerzitetu države Mičigen ustanovili su da bi, ukoliko ljudi koji žive u siromašnijim susedstvima prodju obuku za pružanje prve pomoći, žrtve srčanog napada imale više šansi da prežive. Studija je ustanovila da ljudi u siromašnim krajevima imaju dva do tri puta veće šanse da dobiju srčani napad nego oni koji žive u bogatijim delovima grada.

Promene životnog stila, novi lekovi i tretmani takodje mogu da pomognu da se spreče srčana oboljenja.

„Tokom poslednje decenije uočavamo poboljšanje u smislu smanjenja smrtnih slučajeva zbog kardiovaskularnih oboljenja“.

Kardiolog Harindra Vudžesandera ustanovio je da je broj smrtnih slučajeva zbog bolesti srca opao za skoro 35 odsto kod ljudi koji žive u Ontariju, u Kanadi izmedju 1994. i 2005. Doktor Vidžajsandera kaže da su promene životnog stila i ponašanja prilično doprinele tome.

Oko 48 odsto tog smanjenja bilo je povezano sa poboljšanjima u rizičnim faktorima, na primer uočili smo smanjenje krvnog pritiska, holesterola i pušenja“.

Dok je studija radjena, broj Kanadjana koji su pušači značajno je umanjen. Pušenje je glavni faktor koji doprinosi srčanim oboljenjima. Takodje, tokom istog perioda, lekari su povećali broj prepisanih lekova koji kontrolišu krvni pritisak, što je kao rezultat imalo još jedno značajno smanjenje u broju smrtnih slučajeva zbog kardiovaskularnih oboljenja. Studija je objavljena u časopisu Američkog medicinskog udruženja.

Na kraju, jedan novi medicinski aparat ima veliku ulogu u zdravlju srca. Taj aparat, ne veći od spajalice, mogao bi da bude revolucionarno otkriće u načinu na koji se tretiraju srčana oboljenja. Uzrok tih oboljenja su visoki krvni pritisak ili oboljenje koronarne arterije odnosno stanjivanje srčanih arterija. Aparat je pokazao da uspešno radi u kliničkim ispitivanjima. Doktor Vilijem Ejbrehem sa univerziteta države Ohajo.

„Prošlo je deset godina od kako smo videli ovako uspešnu probu“.

Aparat je sićušni senzor ugradjen kroz kateter u srčanu pulmonarnu arteriju. Ta procedura traje samo sedam minuta. Pacijent na grudima ima merač kojim se prikupljaju podaci o srčanom pritisku. Ti podaci šalju se elektronski u lekarov kompjuter. Lekar zatim može da prilagodi lekove veoma brzo, ako je potrebno. Sa ugradjenim senzorom, pacijent ima 30 odsto više šansi da izbegne odlazak u bolnicu.

Trenutno, vaga za merenje telesne težine je jedan od malobrojnih načina za praćenje stanja pacijenata. Ljudi koji imaju srčana oboljenja skloni su nagomilavanju kilograma zato što se tečnost nagomilava kada srce ne može da upumpa dovoljno krvi. Ali praćenje telesne težine nije najbolji način za praćenje rada srca.

„Dnevne promene težine su nedovoljno precizne za prognozu pogoršanja srčanog oboljenja“.

Američka uprava za hranu i lekove još nije odobrila upotrebu aparata za pacijente sa srčanim oboljenjima. On takodje može da umanji stres zato što bi pacijenti na vreme znali da li su njihove telesne tečnosti na rizičnom nivou.

XS
SM
MD
LG